Slavonske županije prošle je godine napustilo 7.880 osoba

Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku o vanjskoj i unutarnjoj migraciji stanovništva Hrvatske pokazuju kako je 2011. godine iz Hrvatske u inozemstvo odselilo više osoba nego što ih se doselilo iz inozemstva u Hrvatsku.

- U prošloj godini su se u Hrvatsku iz inozemstva doselile 8.534 osobe, a 12.699 osoba se odselilo. Rezultat je manjeg broja doseljenih osoba od broja odseljenih negativan migracijski saldo stanovništva Republike Hrvatske s inozemstvom, koji je tako iznosio - 4.165 osoba - navodi se u priopćenju DZS-a.

Zanimljivi su, međutim, podaci o unutarnjim migracijama koji govore kako su naselje stalnog stanovanja (prebivalište) unutar Hrvatske promijenile 71.403 osobe. Migracije su stanovništva najveće bile među županijama te su iznosile 39,9 posto, dok se među gradovima/općinama iste županije selilo 38,2 posto osoba, a među naseljima istoga grada/općine 21,9 posto osoba. Najveći pozitivan saldo ukupne migracije stanovništva u 2011. imali su Grad Zagreb i Zagrebačka županija, a najveći negativan saldo Sisačko-moslavačka i Vukovarsko-srijemska županija. Negativan je saldo (razlika između ukupnog broja doseljenih iz druge županije i inozemstva i ukupnog broja odseljenih u drugu županiju i inozemstvo) za Vukovarsko-srijemsku županiju - 1.239 osoba.

Vukovarsko-srijemski župan Božo Galić svjestan je velikog problema svoje županije. - Upoznati smo s problemom smanjenja broja stanovnika, prema prošlom popisu, neslužbeno, kod nas je manje oko 25.000 stanovnika. Uz Domovinski rat, ljude koji su nestali, poginuli, raselili se, zavladao je drugi problem - zaostalost u razvijanju nakon ratnih razaranja i razbijanja gospodarstva. Taj se trend nerazvijenosti nastavio jer se zakon o regionalnom, ravnomjernom razvoju Hrvatske ne primjenjuje. Taj zakon i strategija regionalnog razvoja definirali su i potpomognuta područja od posebne državne skrbi, no od toga nema ništa. Mi smo strategiju svog razvoja napravili, no fiskalne mogućnosti općina i gradova na ovom području su male, jednostavno nema investicija, nema razvoja, nema posla. Mladi odlaze trbuhom za kruhom. Mislim da država mora uvažavati naše programe značajnije, a ne jednako ulagati u razvijene krajeve i naš dio, jer se razlika još više povećava. Država je puno uložila u obnovu, no kako bi mladi ljudi zasnovali obitelj, trebaju radno mjesto, a toga nema! Bojim se da će raseljavanja biti i više, osobito u pograničnim područjima. U Vukovaru se ukida carina, u selima se gase pošte, imamo sela u kojima nema ni jednog javnog objekta - kaže Galić.

U Osječko-baranjskoj županiji je u posljednjih pet godina stalno veći broj odseljenih u inozemstvo od "pridošlica". U 2011. godini je, tako, odselilo 611, a doselila 401 osoba. U Brodsko-posavskoj županiji 2007. i 2008. evidentiran je veći broj doseljenih "izvana", no u posljednje tri godine i oni slijede negativni trend iseljavanja. Međutim, Ivan Zelenić, koji se demografskim pitanjima u RH bavi cijelo desetljeće, kaže kako te podatke ne treba uzimati zdravo za gotovo.

- Osnova je MUP-ova statistika. Njezina relevantnost ovisi o dobroj volji onih koji migriraju. Dakle, o tome prijavljuju li se ili ne. Hrvatska nema registar stanovništva pa ni ne može znati koliko se ljudi zapravo doselilo i odselilo. Primjer, ljudi iz pasivnih krajeva godinama žive u Zagrebu, a prijavljeni su na starom prebivalištu. Belgija, primjerice, ima visoke kazne za one koji se odsele, a ne odjave se, pa je svojevremeno Branko Stupar (nogometaš) platio 3000 eura kazne jer se nije odjavio iz registra stanovništva nakon što je prestao igrati nogomet u Belgiji. Ono što MUP-ova statistika može pokazati je da smjer i intenzitet migracija najvećim dijelom ide iz BIH prema Hrvatskoj. Puno je teže pratiti broj onih, posebno mladih iz Hrvatske, koji odlaze jer se najčešće ne odjavljuju. Novi zakon o prebivalištu trebao bi riješiti te probleme - tvrdi prof. Zelenić.

Slavonske županije
Prema ukupnom broju doseljenih i odseljenih u županijama, u Osječko-baranjsku županiju doselile su 1.594 osobe, a odselilo je njih 2.148. U Brodsko-posavsku županiju doselilo je 876, a iz nje odselilo 1.565 osoba. U Virovitičko-podravsku županiju doselilo je 467, a iz nje odselile 793 osobe. Podaci za Požeško-slavonsku županiju pokazuju kako je u nju doselilo 413, a iselilo 1.098 osoba. Vukovarsko-srijemska županija bilježi dolazak 1.037, ali i odlazak 2.276 osoba.

Biste li se odselili zbog posla iz Osijeka ?

Mladen Brkić, Osijek

- Da bih otišao iz Osijeka, prije svega bih trebao dobiti dobro plaćen posao jer je ipak Osijek grad koji volim i u kojem sam odrastao, ali i grad koji ima puno potencijala, ali je trenutačno vođen krivom politikom. -

Dragana Gubić, Osijek

- Smatram da u našem gradu nema trenutačno perspektive i budućnosti za mlade, te kad bi mi se ponudio bolje plaćen posao, otišla bih iz Osijeka bez razmišljanja u bilo koji drugi grad, pa makar i izvan Hrvatske. -

Zdenka Poljak, Vukovar

- Ne bih napustila svoj grad, nikako. Volim Vukovar, vratila sam se živjeti tu u svom gradu bez obzira na sve što je donosio i donosi život u povratničkoj sredini. Mislim da treba biti strpljiv, jer vjerujem da će doći bolji dani. -

Tomislav Mikulić, Vukovar

- Zbog posla bih bio spreman preseliti se. Bitno je raditi i zarađivati svoj kruh, nije presudno u kojoj sredini ili kojem gradu. Jer ne može se živjeti od mjesta u kojem nam je adresa, treba imati zaposlenje. Da dođem u takvu situaciju, ne bih puno dvojio o preseljenju s obitelji. -

Tekst: Maja Muškić/Glas-slavonije.hr
Foto: foto-arhiv 031