Zadatak knjižničara je poticati na čitanje, ali kako kada nema knjiga?

Školski knjižničar više nije osoba koja samo izdaje knjige u knjižnici jer one sve više postaju multimedijalni centri, a pred knjižničarima su brojni novi izazovi. No, mnogo je i problema s kojima se suočavaju u radu.

Upravo o toj temi razgovaralo se na Međužupanijskom stručnom skupu školskih knjižničara, u organizaciji Hrvatske udruge školskih knjižničara podružnice Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije te Agencije za odgoj i obrazovanje, održanom nedavno u Osijeku.

– Školska knjižnica jedna je od najvažnijih spona raznih aktivnosti u školi. Stoga se od školskog knjižničara očekuju kompetencije da osigura korištenje svih izvora znanja i informacija, ali i pridržavanje načela profesionalne etike. S druge strane, neizbježno se nameće problem velikog priljeva informacija, kao rezultat primjene modernih tehnologija. Također, govorili smo o neizbježnosti suradnje i timskog rada ne samo među učenicima nego i među nastavnicima i stručnim suradnicima – kaže Irena Bando, predsjednica Hrvatske udruge školskih knjižničara podružnice osječko-baranjske.

Školske knjižnice u većini slučajeva predstavljaju multimedijski i kulturni centar škole. U novije vrijeme knjižničari su kompetentne osobe, koje znaju obavljati svoj posao i bore se za zakonom propisano ostvarivanje standarda školskih knjižnica. Jedan od najvećih problema je financiranje.

– Najveći kamen spoticanja je financiranje knjižnica za nabavljanje lektire. Ta je stavka propisana zakonom, ali se ne isplaćuje redovito, pa knjižnice ostaju na milost i nemilost prepuštene dobroj volji ravnatelja. Često se knjižničari sami snalaze kroz traženja donacija i pisanje projekata. Prije je bilo jednostavnije upravljati knjižničarima, jer u mnogim školama nisu radile kompetentne osobe, pa ih je bilo lako reorganizirati i zaduživati poslovima koji nemaju veze s njihovom strukom. S knjižničarem su se popunjavale praznine u organizaciji nastave – kaže Bando.

Također, sugovornica je istaknula jedan od najvažnijih zadataka školskog knjižničara, a to je poticati učenike na čitanje. No, tu se knjižničari nerijetko osjećaju nemoćnima – u nedostatku traženih knjiga.

Renomirani predavači

Međužupanijski stručni skup školskih knjižničara pod nazivom Knjižničar – svjetionik u moru novih izazova, održan u knjižari Nova, organiziran je u povodu 10 godina rada i djelovanja Podružnice HUŠK-a Osječko-baranjske županije. Na skupu su sudjelovali renomirani predavači s područja knjižničarstva (Tatjana Aparac-Jelušić, Sanja Galic i drugi), ali i s područja psihologije i pedagogije (Vladimir Gruden i Ivana Biljan), a problem školskog knjižničarstva nastojali su sagledati iz raznih perspektiva.

Nije istina da učenici ne žele čitati

– Nije istina da nove generacije učenika ne žele čitati, one samo preferiraju modernije lektirne naslove, kojih je u knjižnicama premalo. Isto je i s multimedijom, knjižnice nemaju pravo posjedovati piratske snimke DVD-a, a filmovi su skupi i pored nedostatne lektire i nedovoljne količine financija, uglavnom se ne kupuju. Zadovoljni smo činjenicom da će se bar ove godine isplatiti namjenska sredstva za lektire, ali to je još uvijek kap vode u moru novih izazova – zaključuje predsjednica Irena Bando.

Tekst: Vesna Latinović/Glas-Slavonije.hr
Foto: Foto-arhiv 031