Sršan: Sve što imamo i znamo o Tvrđi su – sitnice!

Možda najvažniji od pet planiranih ovogodišnjih projekata – Osječka Tvrđa, Državni arhiv u Osijeku provest će u suradnji sa Zavodom za znanstveni rad HAZU.

– Cilj toga projekta je ukazati na izvrstan geostrateški položaj Tvrđe kroz povijest. Uz to, HAZU je poduzeo korake da se pronađe građa iz inozemnih arhiva, knjižnica i drugih ustanova o Tvrđi, jer sve do sada što imamo je tek sitnica. To će ujedno biti preduvjet za neko buduće istraživanje arheologa, arhitekata, povjesničara i drugih stručnjaka, u svrhu prikazivanja faza osječke Tvrđe kao lokaliteta koji je imao i ima povijesnu, gospodarsku, obrambenu i regionalnu ulogu i značenje – navodi dugogodišnji ravnatelj Stjepan Sršan.

Što se tiče izdavačke djelatnosti, ističe ravnatelj, predstoji im doista vrijedan pothvat. U hrvatskom prijevodu objavit će prvu knjigu, koja je 1777./1778. objavljena izvorno na njemačkom jeziku, a govori o Slavoniji i Srijemu.

– Odličan opis Slavonije i Srijema dao je jedan englesko-njemački pisac, svjetski čovjek i istraživač. Dao je analizu, dijagnozu i ‘terapiju’ za ovo područje, jer je jako dobro uočio njegove vrline i mane – kaže Sršan, najavljujući i tri izložbe.

– U Mariboru, Europskoj prijestolnici kulture 2012., u ljeto ćemo imati izložbu ‘Splavarenje rijekom Dravom’, koja povezuje ova dva grada prijatelja. Druga se provodi s novosadskim arhivom, a vezana je uz tvrđave Petrovaradin i Tvrđa, koje su ušle zajedno u kandidaturu za UNESCO. Uz to, u lipnju pripremamo još jednu lijepu izložbu dokumentarne fotografije, za Međunarodni dan arhiva – dodaje Sršan. Čelnici Arhiva tvrde kako pritom neće zanemariti svoje redovite aktivnosti.

– Imamo mnogo zahtjeva za istraživački rad, ali svakoga dana u Arhivu može istodobno raditi samo onoliko osoba za koliko imamo kapaciteta, a to je pet do sedam stranaka. Prošle smo godine imali više od 4.000 korisnika. Moramo praviti raspored jer ljudi ovdje istražuju – zaključuje Stjepan Sršan, te od ostalih aktivnosti najavljuje daljnju obradu i istraživanje arhivske građe.

– Moramo ga srediti i unijeti u računalo kako bi se njime mogli služiti svi, putem programa Arhinet. Preko elektronske mreže, ti su podaci dostupni svim korisnicima – kaže Sršan na kraju.

Arhivu nedostaje 16 djelatnika

Sršan naglašava da su u osječkom arhivu trenutačno zaposlena 24 djelatnika, a da im do potpunog ekipiranja nedostaje još 16.

– Ukupno bismo trebali imati 40-ak djelatnika. Nedostaje nam nekoliko stručnjaka konzervatora, dva arhivska tehničara, jedna spremačica, jedan informatičar i dva arhivista – jedan koji zna latinski, a drugi koji poznaje njemačku goticu – navodi ravnatelj.

Tekst: Tomislav Levak/Glas-Slavonije.hr
Foto: Daniel Antunović/Foto-arhiv 031