Sve je više donatora koji traže anonimnost

I ovih su se blagdanskih dana, jednako kao i prošle godine, djelatnici jedne respektabilne osječke tvrtke razmiljeli ulicama grada, svojim sumještanima slabijeg socijalnog statusa zaželjeli su sretne blagdane i uručili im vrećicu prigodnih darova, ali i simbolični iznos. Nisu im se predstavili, niti su im rekli tko ih to daruje.

- Važna je naša namjera, a ne samoreklama - objasnili su nam i zatražili da i dalje ostanu anonimni. Oni, istina, redovito i tijekom godine sudjeluju u akcijama dobročinstva, ali kažu, pritisak javnosti je toliki da ako bi im sada objavili ime, umjesto stotinjak molbi za humanitarnom i sličnom pomoći koliko ih dobiju tijekom godine, pristiglo bi im znatno više. Svima, ipak, ne mogu pomoći.
Slično je razmišljanje u još nekoliko osječkih dobrostojećih tvrtki, pa dok se oni drže anonimnosti u svom dobročiniteljstvu, nekoliko nacionalnih tvrtki tijekom godine istaknulo se svojim društveno odgovornim ponašanjem koje je realizirano na istoku Hrvatske. U jednom se djelovalo u korist djece, u drugom u korist starih i nemoćnih, a u trećem slučaju, budući da je riječ o pomoći u deminiranja, svima nama u korist.

U sklopu Konzumova projekta "Vratimo djecu na igrališta" ovog je ljeta obnovljeno dječje igralište u osječkom Perivoju kralja Tomislava. Na mjestu starog i istrošenog Drvengrada niknulo je moderno opremljeno igralište. Stare sprave su uklonjene, a na njihovo mjesto postavljeno je deset novih. Novost su i sprave prilagođene invalidima, ali i dodatan hvalevrijedan podatak da je Konzum za taj dar gradu Osijeku angažirao i domaćeg, slavonskog proizvođača sprava za djecu, tvrtku Stribor. U okviru projekta do sada obnovili su i izgradili 25 dječjih igrališta.

Djelatnici osiguravajućeg društva Grawe iz regije Slavonija, u suradnji s Volonterskim centrom Osijek, uređivali su ove jeseni iločki Dom za starije i nemoćne osobe. Svoje su vrijeme, vještine i trud podijelili i s lokalnom zajednicom i time se priključili obilježavanju Europske godine volontiranja. Ovo nije prvi put da zaposlenici te tvrtke sudjeluju u humanitarnim akcijama, prijašnjih godina uređivali su gradske parkove (između inih i onaj u Županji), međutim, ta je akcija specifična po tome što su je inicirali sami zaposlenici. Do kraja godine zaposlenici Grawea sudjelovali su u još jednoj humanitarnoj aktivnosti vlastitom inicijativom. Posjetili su i darovali Specijalnu osnovnu školu Josipa Matoša za djecu s teškoćama u razvoju u Vukovaru.

Zahvaljujući donaciji od 700 tisuća kuna Privredne banke Zagreb, ali i Ureda International Trust Funda u Hrvatskoj, koji je taj iznos udvostručio, ovoga je studenoga završeno deminiranje 30 hektara poljoprivrednih površina u općini Stari Jankovci, u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

- "Zahvaljujući ovome, od idućeg proljeća u polje, na rad u oranice, moći će se vratiti deset ovdašnjih obiteljskih gospodarstava" - rekao je u svojoj zahvali donatorima Ivo Lozić, načelnik općine.

Werkos i Žito za primjer

Društveno odgovorno poslovanje jedna je od temeljnih vrijednosti Werkos grupacije, kojoj, unatoč gospodarskoj krizi, i dalje pridaju veliku važnost. “Kontinuiranom suradnjom s udrugama, zakladama i ostalim institucijama nastojimo aktivno pridonijeti dobrobiti i razvoju zajednice kojoj pripadamo te podizati svijest okoline kako bi djelovala poput nas”, izjavila je Vlatka Marinac, menadžerica za marketing u Werkosu.

Zanimljiv oblik odgovornog ponašanja prema svojim djelatnicima, prije svega, ponudilo je potkraj prošle godine i osječko Žito. Ono je investiralo u otvorenje meditativne mini klinike za opuštanje duha i tijela. Vrata tog centra otvorena su i za korisnike iz ostalih tvrtki, ali i vrhunske osječke sportaše.

Hrvati - slabi dobrotvori

Prema istraživanju Svjetske dobrotvorne fondacije, Hrvatska je po dobročiniteljstvu ove godine zauzela 149. mjesto u svijetu. U odnosu na godinu dana prije, pali smo za 30 mjesta. Anketa koja je obuhvatila ponašanje ljudi u 153 zemlje, temeljila se na tri kriterija - davanju novca, dobrotvornom radu i pomaganju nepoznatim osobama. Svjetski je prosjek pokazao da je ljudima najlakše pomagati nepoznatim ljudima, 30 posto ih daje novac, a petina stanovništva svaki mjesec volontira. Najveći svjetski dobročinitelji su stanovnici SAD-a.
Iz Načela poslovnog ponašanja jedne osječke tvrtke: Donacije se ne smiju odobriti onima koji bi mogli štetiti našem ugledu ili koji štete moralu

Autor: Dario Kuštro