Borba protiv odumiranja grada

Uzalud nam gradnja cesta, trgova i tramvajskih pruga, formiranje gospodarskih zona i stvaranje novih radnih mjesta ako nemamo ljudi, ako nemamo djece koja će sutra živjeti u našem gradu. Poručio je to gradonačelnik Krešimir Bubalo za vrijeme proslave Dana grada Osijeka. Osijek, rekao nam je, mora biti grad u kojemu će mladi željeti ostati, ali i dolaziti stvarati dom.

- Zato činimo sve da pomognemo mladim obiteljima i zato ćemo na takvoj politici inzistirati i dalje - poručio je tada gradonačelnik.

Za zabrinutost, za slanje takve poruke, Bubalo ima i te kako dobre razloge. Gole brojke kažu kako je u 2010. godini u Osijeku rođeno 998 djece, a preminulo je 1.406 građana. Taj negativan prirodni prirast, i to od čak 408 osoba, nastavak je trenda koji traje godinama (2009. prirodni prirast bio je -267), a što se i odrazilo na ovogodišnjem popisu stanovništva. Sa 114.616 iz 2001., Osijek je pao na 107.784 stanovnika (-6.832!). Smatra se, inače, kako je na takvu brojku utjecala i činjenica da su mnogi prijavili mjesto stanovanja na području od posebne državne skrbi radi stjecanja određenih povlastica. Upravo zato pred Gradskim vijećem naći će se gradonačelnikov prijedlog Programa poticajnih mjera populacijske politike 2012. - 2015. Drugim riječima, Grad ulazi u najvažniju bitku - onu protiv odumiranja Osijeka. Demografska politika stoga je danas jedan od temeljnih strateških programa kojim Grad nastoji "poticati pozitivno društveno okružje prema braku, obitelji, djeci i životu uopće". U viziji gradske uprave, međutim, demografska politika usko je vezana uz razvoj i poticanje gospodarstva.

- Povećao bi se broj djece kada bi bili manje istaknuti egzistencijalni problemi - nezaposlenost, loši stambeni uvjeti, financijski trošak podizanja djeteta...

Grad će, kaže Bubalo, nastaviti provoditi postojeće, ali i uvoditi mjere nove mjere iz pronatalitetne politike. Evo nekih od važnijih stavki: isplata novčane pomoći za opremu novorođenčadi (2.000 kuna za prvo, te po još 2.000 za svako sljedeće dijete), pomoć u naravi trudnicama i obiteljima s malom djecom, sufinanciranje smještaja u vrtiće i jaslice te škole u prirodi, organiziranje sajma rabljene dječje opreme i odjeće, novčana pomoć za prvašiće, besplatni topli obrok za osnovnoškolce, te prijevoz za srednjoškolce i studente, dodjela stipendija i studentski krediti, unaprjeđenje zdravstvene zaštite za trudnice i djecu, izgradnja gospodarskih zona i oslobađanje od poreza na tvrtku u prve tri godine poslovanja u GZ Tenja, oslobađanje ili smanjenje plaćanja komunalnog doprinosa poduzetnicima i obiteljima koje grade kuću, dodjela nepovratnih sredstava mladima koji kupuju prvi stan, sufinanciranje kupovine građevinskog zemljišta...

- Za provedbu ovakih programa, ova će gradska uprava uvijek pronaći dovoljno novca - zaključuje gradonačelnik.

Sarvaš i Tenja

Zanimljivo, jedina dva naselja u sastavu grada Osijeka koja u proteklih deset godina bilježe porast broja stanovnika su Sarvaš (s 1.539 na 1.875) i Tenja (sa 6.747 na 7.401 stanovnika). Svi ostali, uključujući i grad (s 90.411 na 83.496), bilježe pad.

Samohrani roditelji

Gradska je uprava u ovom Programu, ali i prijedlogu novog proračuna, dosta pozornosti posvetila samohranim roditeljima. Izdvajamo hvalevrijednu incijativu upućenu prema gradskim tvrtkama za uvođenje skraćenog radnog vremena zaposlenim majkama i samohranim očevima s troje ili više djece - 35 sati tjedno do osme godine najmlađeg djeteta. Osim toga, samohrani roditelji uvršteni su u program sufinanciranja kupovine građevinskog zemljišta te će im biti osigurane olakišce vezane uz Centar za predškolski odgoj. Doznajemo, naime, kako će socijalno ugroženi samohrani roditelji za vrtiće ubuduće plaćati 50 kuna.

Tekst: Mario Mihaljević/Glas-Slavonije.hr
Foto: Foto-arhiv 031