Naš sustav naplate parkinga uvodimo u Kazahstanu i Čileu

Malo je koja tvrtka, poput osječkog Elektromodula, na svojim leđima osjetila gnjev građana, i to samo zbog toga što su tvrtka koja naplaćuje usluge parkiranja. Ipak, deset godina od početka tog posla strasti su se smirile, a s Damirom Taslidžićem, vlasnikom Elektromodul grupe, koja zapošljava 80-ak ljudi, razgovarali smo o više od ukupno dvadeset godina poslovanja tvrtke.

- Elektromodul je osnovan 1990. godine i prvi su nam poslovi bili na izgradnji kabelske televizije. Širili smo se vrlo brzo u Osijeku, Belom Manastiru, Vukovaru, Bjelovaru, pa i u Tesliću u BiH. Kada je godinu poslije HPT postao javno poduzeće i nije više mogao obavljati djelatnosti poput održavanje semaforske signalizacije, na javnom natječaju u svibnju 1991. dobili smo održavanje semaforske signalizacije na području Tehničke ispostave Osijek, što je uključivalo našu i Vukovarsko-srijemsku županiju. No, u svemu ovom prekinula nas je agresija, a kada sam 1993. godine ponovno oživio firmu čekalo nas je tadašnjih 400.000 maraka minusa. Počeli smo sa sustavnom obnovom mreže za kabelsku i paralelno radili na prometnoj signalizaciji. Do Božića 1994. po drugi put stali smo na noge.

Vaša je tvrtka prva koja je uopće dobila koncesiju za kabelsku televiziju.

- Da, u posljednjem satu posljednjeg dana predviđenog roka. Tadašnje resorno ministarstvo je razmišljalo da se uguše svi mali koncesionari kako bi taj posao preuzeo Deutsche Telekom, koji je ulazio u vlasnički strukturu HPT-a. No, pokazalo se kako DT ipak nije imao takav interes, tako da smo s koncesijom pod oznakom KT 001, 1998. godine postali prvi legalni koncesionar kabelske televizije u Hrvatskoj. Zbog svih kasnijih ulaganja u segment parkiranja, u međuvremenu sam se odlučio za prodaju tog dijela. Na osnovi naše osječke koncesije kupac DCM se širio na cijelu Hrvatsku, nedugo zatim postao je Bnet, koji je u konačnici prodan Vipnetu. Dakle, danas najjača kabelska televizija praktično je imala početak iz Osijeka!

U posao s parkiranjem ste zapravo krenuli na nagovor partera iz Siemensa?

- Budući da smo od njih do tada kupovali opremu za semafore, pitali su nas '97. da li nas zanima održavanje parkirnih automata u Osijeku, budući da je Siemens pobijedio na natječaju koji je godinu dana prije raspisao Grad. Dakle, nama nije bila u interesu naplata parkiranja, nego održavanje naplatnih automata. U to vrijeme smo intenzivno radili u Makedoniji na izgradnji raskrižja i nismo bili zainteresirani za naplatu parkiranja, posebice ne ručnu. U ožujku '98. godine ponovno nas nazivaju iz Siemensa s porukom da ručni sustav naplate propada, tako da smo u travnju 1998. ipak preuzeli taj posao. Proveden je natječaj za koncesiju, nismo bili jedini koji su se javili, no u taj je posao trebalo uložiti bar tri milijuna kuna. Ni mi tada nismo imali ta sredstva, ali nam je Siemens automate dao na povjerenje! A kada je 1. siječnja '99. proradila automatska naplata parkiranja u Osijeku, mišljenja su bila podijeljena, jer dio ljudi je smatrao da parkiranje ne treba naplaćivati. No, zaboravili su činjenicu da je Osijek postao premali da primi sve sudionike prometa. Ideja naplate parkinga i nije zarada, nego omogućavanje svim sudionicima u prometu da pod jednakim uvjetima parkiraju u centru grada, što brže obave posao, i omoguće drugima da dođu u centar.

Naposljetku se pokazalo da ste uspješni u tom poslu?

- Elektromodul je prvi u Hrvatskoj po efikasnosti mjerenoj u visini koncesijske naknade, s obzirom na broj parkirnih mjesta i cijenu. U usporedbi s ostalih 70 kuća, koliko ih je u Hrvatskoj, mi smo na prvom mjestu u korisnosti prema gradu po ekonomskim pokazateljima.

Pa ipak i dalje ste na meti, što nezadovoljnih građana, ali i političara?

- To je dijelom zbog toga što je naplata parkiranja posao koji u svakom trenutku radnog dana “dira” građanina. Svojevremeno je postojala određena sumnja u regularnost dobivenog posla, no ona je odbačena jer se pokazalo da smo zapravo u preplati u korist grada. No, to je ostala omiljena tema, pogotovo kod političara. Nisam im zamjerao jer sam od njih primao poruke kako to nije upereno protiv mene osobno, nego protiv neke gradske vlasti i njezine politike.

Valja ipak reći da Elekromodul ne živi samo od naplate osječkog parkinga, nego i od izvoza pameti.

- Još 2002. godine predvodio sam hrvatsku delegaciju u Beograd, kojemu smo prodali sustav koji je osmislio Zagreb parking, RAO i mi. Prodali smo im “know-how” za 470.000 eura, tako da danas Beograd radi na istom sustavu kao što je u Osijeku, Zagrebu i većini hrvatskih gradova. Trenutno smo na tržištu u Kazahstanu u Alma Ati, te u čileanskom Santiagu, gdje smo daleko došli u pregovorima za uvođenje našeg sustava parkinga.

Dubrovnik bez automata

- U Osijeku je naplata parkiranja putem sms-a porasla na više od 50 posto. U Zagrebu je ona na razini 80 posto ukupnog plaćanja, a kada smo 2005. godine uvodili projekt u Dubrovnik, odmah smo odlučili da ondje nećemo niti postavljati parkirne automate, jer je ocjena da 99 posto vozača posjeduje mobilni telefon. I nismo pogriješili.

ElektromodulPromet

U sklopu Elektromodul grupe djeluje i ElektomodulPromet, koji od 2000. godine vodi sin Vedran, kojemu se potom pridružila i sestra Martina. Okupili su dobru ekipu mladih prometnih inženjera, tako da je prihod tvrtke u deset godina višestruko uvećan. Danas su među tri najjače tvrtke u branši prometne signalizacije u Hrvatskoj!

Tekst: Dario Kuštro/Glas-Slavonije.hr