Pola Slavonaca i Baranjaca za ulazak u EU, a pola protiv

[22.01.2012.] INFO: EU referendum 2012. [rezultat]: i Osijek glasao za EU: ZA - 68,30 %

---

Prosječni hrvatski euroskeptik - ne postoji. Iako četvero od 10 građana RH ne želi da Hrvatska postane članicom Europske unije, protivnicima eurointegracije gotovo je nemoguće naći zajednički nazivnik. Je li riječ o ženi ili muškarcu? Je li u dvadesetim godinama ili u mirovini? Radi li u uredu ili u tvornici? Stanuje li na Jadranu ili na kontinentu? Sva su ta pitanja ostala bez jednoznačnog odgovora i nakon opsežnog terenskog istraživanja koje je za potrebe Delegacije EU provela agencija Ipsos Puls. Istraživanje je provedeno u srpnju, nakon što je Hrvatska završila pregovore s EU, na uzorku od 1.010 građana starih 15 i više godina. Na temelju dobivenih rezultata i u agenciji su zaključili da je nemoguće uprijeti prstom u zajedničke karakteristike euroskeptika u RH.

- Ne postoje duboke podjele među građanima o pitanju podrške ulaska u EU s obzirom na sociodemografska obilježja. Neke skupine su više, a neke manje sklone podržati ulazak u EU, no te razlike nisu supstancijalne. Stoga nije moguće definirati jednoznačan profil ni onih koji podržavaju ni onih koji se protive ulasku u EU, navodi se u zaključcima.

Iako dubokih razlika između euroskeptika i eurofila nema, istraživanje je ipak pokazalo da su neke društvene grupe sklonije glasovati "za", odnosno "protiv" na referendumu, 56 posto zagovornika EU mlađe je dobi (do 29 godina), dok je među umirovljenicima takvih 50 posto. Dvije trećine ljudi s diplomom spremno je na pitanje o pristupanju EU zaokružiti odgovor "da", a među onima koji su završili samo osnovnu školu potpora iznosi svega 48 posto. Prema radnom statusu, najskloniji EU uniji su ljudi slobodnih profesija, slijede ih studenti, menadžeri i kućanice. Nezaposleni su najmanje raspoloženi za priključivanje EU i među tom populacijom prevladavaju euroskeptici sa 47 posto u odnosu na 44 posto nezaposlenih koji će glasovati za EU. Apsurd je što u isto vrijeme velika većina građana smatra da će nakon pristupanja EU imati mnogo više prilika da nađu posao.

Opet se pokazalo da su stanovnici Like i Banovine najveći eurooptimisti u RH. Na tom je području dvije trećine građana za ulazak u EU, dok je, primjerice, u Dalmaciji potpora tek 48 posto. U Slavoniji i Baranji potpora iznosi ravno 50 posto. To ne znači da je pola Slavonaca protiv Unije, budući da još ima dosta neodlučnih. Najpozitivnije su prema europskoj integraciji raspoloženi oni koji žive u gradovima srednje veličine, od deset do sto tisuća stanovnika.

Ipak, građani od EU očekuju i neka značajna poboljšanja koja se uglavnom tiču funkcioniranja države. Hrvati vjeruju da će se više poštivati zakoni i propisi, da će se bolje štititi okoliš, da će kvaliteta obrazovanja biti veća, a korupcija u javnim institucijama manja, kao i da će državna i lokalna uprava postati učinkovitija. Anketirani građani su najčešće odgovarali da će pozitivni učinci članstva biti vidljivi tek nakon dvije, tri, pet, pa i više godina. Zato bi u ponedjeljak, 1. srpnja 2013. - kad bismo trebali ući u EU - za hrvatske građane možda mogao biti dan otrežnjenja, ali ne i razočaranja.

Strah od uništenja domaće poljoprivrede

Na stav o EU dijelom utječe i životni standard. Pristupanju se najviše protive oni čiji je prihod kućanstva manji od 2.000 kuna. Tamo gdje kućanstvo zarađuje mjesečno osam i više tisuća kuna, euroskeptika je 37 posto. Razloge za skepsu onih koji zarađuju manje možda treba tražiti i u strahovima koje građane muče uoči pristupanja. Velika većina uvjerena je da će život, ako uđemo u EU, postati bitno skuplji. Dvije trećine anketiranih boji se rasta cijena u trgovinama, kao i komunalnih i drugih usluga. Pola strahuje da će priljev uvoznih proizvoda uništiti hrvatsku proizvodnju, a 40 posto da će članstvo uništiti domaću poljoprivredu.

Tekst: Irena Frlan/Glas-Slavonije.hr