Slavonski gospodarstvenici i političari za porez bogatima

Nakon inicijative američkog milijardera Warrena Buffeta koji je od države zatražio da ga dodatno oporezuje zbog solidarnosti sa siromašnijima i peticije dijela najbogatijih ljudi u Francuskoj koji plaćanjem većih poreza žele pomoći javnim financijama, rasprava o porezu na bogatstvo počela je i u nekim drugim zemljama.

No, što o porezu na bogatstvo kojim bi se dodatno oporezivali građani koji zarađuju više od milijun eura godišnje, misle najjače hrvatske političke stranke, SDP i HDZ, nije lako doznati. Koliko god uvođenje poreza na bogatstvo bio simbolički ili demagoški potez, što o tome misli premijerka Jadranka Kosor iz Vlade nisu odgovorili. SDP će, pak, stav o tome jesu li za dodatni porez na godišnje zarade iznad pet ili sedam milijuna kuna imati tek kad postanu vlast u Hrvatskoj.

No, poduzetnici i predstavnici nekih manjih stranaka bili su mnogo konkretniji. U vodstvu Agrokora, najveće tvrtke u Hrvatskoj, podržavaju dodatno oporezivanje bogataša.

- Bitno je naglasiti da je jedno percepcija bogatstva, a sasvim drugo realne mogućnosti oporezivanja. Podržavamo dodatno oporezivanje bogataša, ali u slučajevima gdje mogućnost oporezivanja, odnosno stvarno bogatstvo objektivno i postoji, stoji u odgovoru Todorićeve tvrtke.

Rasprava u političke svrhe

- Osobno podržavam koncept progresivnog oporezivanja građana s obzirom na visinu njihovih dohodaka i vrijednost njihove imovine i mislim da je ispravno da onaj tko ima više uplati i više poreza u proračun, a na taj način bi se spriječilo nastajanje prevelikih razlika i raslojavanje društva koje uvijek pogubno djeluju kako na gospodarstvo, tako i na kompletno društvo, rekao nam je Ivan Ergović, direktor Nexe Grupe i predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca. On, ipak, ima dojam kako se rasprava o fiskalnim promjenama ponovno vodi u političke svrhe, posve površno, bez prave analize i pripreme te bez sagledavanja svih posljedica koje će imati uvođenje novih poreza.

- U našoj državi se kontinuirano priča samo o uvođenju novih poreza, dok se i dalje izbjegava rasprava o nužnim reformama koje bi poboljšale gospodarsku klimu i stvorile zdrave temelje za bolji život građanima. Uostalom, takav pristup poreznim reformama se već mnogo puta pokazao kontraproduktivan. Nama poduzetnicima je u svježem sjećanju slučaj uvođenja dodatnog poreza na jahte koji se u političke svrhe pravdao upravo većim oporezivanjem luksuza, a u stvarnosti je njegov učinak bio uništavanje domaće male brodogradnje i gubitak radnih mjesta, ističe Ergović.

A jahte, brodovi, helikopteri samo su neke od stvari koje bi, prema mišljenju Zlatka Ravlića, vlasnika Mesne industrije Ravlić trebalo oporezovati. Kad su u pitanju skupi automobili, Ravlić kaže kako su potrebni za ostvarenje dobrih rezultata posla, odnosno vlastite sigurnosti. Ipak, kad je on osobno u pitanju, kaže kako se vozi u standardnom automobilu, dok onaj skuplji ima za duža putovanja.

- Pojam bogatstva i luksuza je kod nas apstraktan. Apsolutno jesam za porez na luksuz, odnosno bogatstvo, kaže Ravlić.

Utvrditi što je bogatstvo

A da se najprije treba utvrditi što je bogatstvo smatra Ninoslav Ljubojević, predsjednik Županijskog suda u Osijeku koji kaže da je za svaku opciju koja će pomoći državi i spasiti državni proračun. Vjerojatno je luskuz, kaže, skup automobil, pa svatko tko posjeduje kakav čija vrijednost odskače od prosjeka treba platiti porez.

- Uvede li se porez na nekretnine to bi moglo negativno utjecati na stanogradnju. Za mene osobno uspješna politika znači rast BDP-a, ali boljoj situaciji može pridonijeti i punjenje državnog proračuna. Pa ako je to pomoću poreza na bogatstvo, tako neka i bude, kaže, pak, Damir Taslidžić, direktor tvrtke Elektromodul.

U Hrvatskoj se još ne zna tko je bogat, a tko nije

Naši sugovornici iz Vlade upozoravaju da bi u Hrvatskoj bilo teško razlučiti tko je bogat, s obzirom na to da OIB još ne funkcionira, pa se ni ne zna koliku imovinu netko ima. Tako je jedina mogućnost, tvrde naši sugovornici, promjena stope poreza na dohodak, pa bi se, primjerice, na zarade iznad određenog iznosa, odnosno na iznadprosječne zarade mogla uvesti stopa od, primjerice, 70 posto. No, prema procjenama naših izvora iz Vlade, takav porez ne bi donio veliku zaradu državi, jer bi se radilo o povećanom poreznom opoterećenju samo na dohodak, što ne znači da bi se time obuhvatilo i najbogatije građane Hrvatske.

- Efekt za proračun ne bi bio značajan, jedino bi se građanima poslala poruka 'da i bogati plaču', što bi možda na koji dan smanjilo tenzije, ali ne bi pomoglo promjeni stanja u državi. Većina novca u proračun i dalje bi stizala iz istih izvora, poručuju naši sugovornici.

Čelnici HDSSB-a o inicijativi - Šišljagić: Popraviti ravnotežu u poreznim razredima

I političari se slažu da onaj tko ima više treba dati više. Gradonačelnik Osijeka Krešimir Bubalo podsjetio je na francuski slučaj gdje su bogataši zatražili od predsjednika Nicolasa Sarkozyja da poveća porez.

- U Hrvatskoj ima socijalno osjetljivih bogatih ljudi, ali postoje i drugi primjeri, rekao je Bubalo. Osječko-baranjski župan Vladimir Šišljagić smatra da bi pomogla temeljita reforma poreznog sustava što je temelj politike HDSSB-a.

- Uspješni gospodarstvenici ne bježe od povećanih poreza koji su u razumnoj mjeri. Vjerujem da bi prihvatili ideju poreza na bogatstvo, ali porezni sustav treba slijediti određenu logiku i mjeru kod oporezovanja primjerice, vikendica, jahti i ostalog. U sadašnjem trenutku ravnoteža u pojedinim razredima poreza nije dovoljno objektivna. Istodobno, reinvestirana dobit ne treba se oporezivati, rekao je Šišljagić.

Tekst: Marija Mihelić/Jagoda Marić/Glas-Slavonije.hr