Najštedljivija dvorana u Hrvatskoj

Višegodišnja stručna mjerenja pokazuju da je nastavno-sportska dvorana Gradski vrt jedan od najekonomičnijih javnih objekata te vrste u Hrvatskoj.

U usporedbi sa sportskim dvoranama slične veličine i sadržaja troši čak devet puta manje energije! Time je legitiman kandidat za stjecanje prestižne europske licence “IEE Greenbuilding plus'', ali je ne može dobiti dok se ne razriješe svi sporovi oko njezine gradnje!

Boris Koružnjak, jedan od dvoje projektanata dvorane, ističe da je tvrtka Menerga iz Maribore od otvaranja i puštanja dvorane u rad (krajem 2008.) kontinuirano provodila mjerenja potrošene energije i utvrdila da njezini sustavi omogućavaju značajne uštede energije.

“Dvorana Gradski vrt posjeduje tzv. hibridne klima-komore. One joj omogućavaju da troši čak 70-80 posto manje energije spram dvorana s konvencionalnim sustavima grijanja i hlađenja. Uz to, taj sustav ima povrat topline do čak 90 posto, a i potrošnja električne energije znatno je manja. Postoji još niz ušteda”, ističe Koružnjak.

Sve uštede i prednosti, kaže, navedene su u podacima i mjerenjima koji su, zajedno s formularima potrebnima za proceduru dobivanja licence, dostavljeni osječkoj gradskoj upravi kao vlasniku dvorane.

“Ta licenca može donijeti niz pogodnosti. Stoga bi sve dokumente trebalo proslijediti Institutu 'Hrvoje Požar' u Zagrebu”, navodi projektant.

Dogradonačelnica Danijela Lovoković potvrđuje njegove riječi, ali iznosi praktične prepreke zbog kojih Grad to (još) ne može napraviti.

“Naravno da želimo tu licencu, ali za sada smo spriječeni. Naime, Grad još uvijek, tri godine nakon otvaranja, nije postao vlasnikom dvorane. Od resornog ministarstva još uvijek nismo dobili svu dokumentaciju gradilišta, dok smo s izvođačem radova, Osijek-Koteksom, u sudskom sporu. Naknadno potražuju još gotovo četiri milijuna kuna za radove koje su izveli, a nisu ih prethodno ugovorili s državom, koja je tada bila nositelj projekta i investitor. Dok ta dva spora ne završe, ne možemo kandidirati za ovu licencu”, zaključuje dogradonačelnica.

Za 1 kWh struje – 9,2 kWh rashladne energije

Projektant Koružnjak posebno napominje da je energetsko upravljanje cijelim objektom izvedeno jednoobrazno, što u praksi rezultira uštedama i do 40 posto.

“Godišnji troškovi u 2010. godini za potrošnju energije, grijanje i HEP, iznose oko 140.000 eura za površinu od oko 18.500 m2, odnosno 7,57 eura/m2 na godinu. Drugim riječima, prema mjerenjima za 2010. godinu, za 1 kWh utrošene električne energije dobiveno je 9,2 kWh rashladne energije potrebne za klimatizaciju”, kaže.

Grad još uvijek, tri godine nakon otvaranja, zakonski nije postao vlasnikom dvorane

Tekst: Tomislav Levak/Glas-Slavonije.hr
Foto: Daniel Antunović/foto-arhiv 031