Rusi nakon zabrane uvoza iz EU naručili rajčice iz Baranje

Rusija se okrenula uvozu hrvatskog povrća nakon što je zabranila njegov uvoz iz zemalja Europske unije zbog opasne bakterije E. coli, koja se proširila po cijeloj Njemačkoj. To je za mnoge hrvatske proizvođače povrća, kako neki od njih kažu, dobra vijest, jer je zbog cijele te situacije s E. coli, u posljednje vrijeme pala prodaja domaćeg povrća. Naime, za to što su Rusi iskazali povjerenje u naše povrće, povrćari smatraju da će potaknuti i domaće kupce na kupnju.

Jučer je za rusko tržište krenuo prvi tegljač od 50 tona rajčica Poljoprivrednog obrta Filakov, Stipe Filakova iz sela Gajić iz Baranje, jednog od najpoznatijih hrvatskih proizvođača povrća. Sve proizvedene količine Filakov plasira preko tvrtke Plodovi fructus, koja je u sustavu Agrokora, a preko koje se rajčice i izvoze.

- Rusi su pokazali da imaju povjerenja u povrće proizvedeno u Hrvatskoj, što nam je na neki način i potvrda da dobro radimo i da su naši proizvodi zdravi i kvalitetni. Proizvodnja povrća inače u Hrvatskoj pod stalnim je strogim nadzorom - kaže Filakov.

A kad je riječ o konkretnom slučaju, proizvodnji povrća u obitelji Filakov, povrće uzgajaju u devet plastenika na oko 1,5 hektara. Najviše proizvedu rajčica u hidroponskom uzgoju, na godinu 650 tona. Hidroponskim uzgojem rajčica, gdje je cjelokupna proizvodnja kompjutorizirana i odvija se u strogo kontroliranim uvjetima na kamenoj vuni, bave se već šest godina. Poljoprivredni obrt Filakov na godinu proizvede pedesetak tona paprike, kupusa i krastavaca.

U Hrvatskoj nema zaraze Escherichiom coli, hrvatsko je povrće zdravo, istaknuo je jučer ministar zdravstva Darko Milinović komentirajući tijekom posjeta Novome Marofu epidemiju koju je prouzročila ta bakterija, od koje je dosad umrlo više od 20 ljudi, a više od 2.000 ih je zaraženo. S pojavom epidemije u Njemačkoj, Hrvatska je digla stupanj pripravnosti sanitarnih inspektora, rekao je ministar i dodao da su sve namirnice koje su dolazile iz Njemačke i Španjolske pregledavali i uzimali njihove uzorke.

Zbog straha od zaraze Hrvati kupuju sve manje povrća. Nakon što su iz Njemačke počele stizati alarmantne vijesti o sve više smrtnih slučajeva i sve više oboljelih, prodaja povrća u Hrvatskoj pala je za 50 posto. No nakon vijesti da je E. coli stigla do Slovenije, prodaja se u samo jednom danu smanjila za 20 posto. Dakle, od početka epidemije prodaja povrća pala je za 70 posto, a proizvođači kažu da takve panike nije bilo ni u vrijeme ptičje gripe.

Suradnja sa znanstvenicima

Proizvodnja povrća u Poljoprivrednom obrtu Filakov iz Gajića prepoznatljiva je po tomu što je cijeli projekt postavljen na znanstvenim osnovama, odnosno u suradnji s osječkim Poljoprivrednim fakultetom, s kojim i dandanas surađuju, i Hrvatskom poljoprivredno-savjetodavnom službom, a pomogli su ga Općina Draž i Osječko-baranjska županija.

EU o zarazi - Pomoć od 150 milijuna eura

Europska komisija izdvojit će 150 milijuna eura za pomoć europskim farmerima kojima je zaraza E. coli donijela goleme štete, objavljeno je jučer u Luksemburgu gdje su se hitno sastali ministri poljoprivrede 27 EU članica. Španjolski izvoznici voća i povrća tvrde da tjedno gube 225 milijuna eura, a Madrid prijeti da će tužiti Njemačku ako u cijelosti ne kompenzira gubitke što su ih prouzročile informacije da bakteriju šire španjolski krastavci. Nizozemci su objavili kako štete njihovih farmera iznose već oko 80 milijuna eura. Europska sredstva očito neće pokriti ni trećinu gubitaka. A dugoročna šteta zbog smanjenja prodaje voća i povrća koje će sigurno potrajati, još se ne može ni ugrubo izračunati.

Tekst: Zdenka Rupčić/Glas-Slavonije.hr