Mladi osječki znanstvenici otkrili zašto ljudi jedu žute palačinke

- Svi bolje čitamo ženska nego muška lica i bolje prepoznajemo radost nego žalost, pa depresivni ljudi hodaju nesretni svijetom, rekla je prof.dr. Marija Heffer i ujedno objasnila zašto ljudi jedu žute palačinke.

Mala, ali moćna gomilica entuzijasta, kako se u šali sami nazivaju profesori i studenti osječkog Medicinskog fakulteta okupljeni pri Sekciji za Neuroznanost, iako djeluje manje od 10 godina, iza sebe već ima znanstveni brend SenzOS. Nastao, jednostavno, da vide dokle mogu, pa i što sve pozitivno mogu učiniti bez novca.

- Kada se 2003. kroz međunarodne organizacije British Council i Dana pojavila mogućnost organiziranja Festivala znanosti i Tjedna mozga, mi smo došli do zaključka da, prije svega, nemamo novca za angažiranje vrhunskog znanstvenika, a da naši studenti rasturaju neke teme. Osim toga izuzetno su motivirani i može ih se staviti u pogon, kaže prof.dr. Marija Heffer oko čijeg su se laboratorija neurobiologije počeli okupljati mladi željni dodatnih saznanja o neuroznanosti čije temelje im predaje na II. godini fakulteta.

Iza mladih entuzijasta istraživanje je reakcije ljudi na hranu različite boje. Ispekli su palačinke u crvenoj, zelenoj, crnoj boji. Samo jednoj osobi su se svidjele crne, dok su plave konzumente podsjećale na sudoper-krpe.

- Ima razloga zašto palačinke trebaju biti žute boje. Druge smo već rezervirali za kućne i ine poslove. Što se tiče ljudskih lica, svi bolje čitamo ženska nego muška i bolje prepoznajemo radost nego žalost, pa depresivni ljudi hodaju nezamijećeni i vrlo nesretni svijetom. Možda je žalosno kad ih ne prepoznaju prijatelji, ali je tragično kad to ne prepoznaju njihovi liječnici, kaže dr. Heffer.

Rade i na projektu prepoznavanje emocija na licima, utjecaja sna na uspješnost učenja učenika srednjih škola, s Pravnim fakultetom istražuju koliko su naši roditelji uspješni, dok studenti prava analiziraju opravdanost prakse u dodjeljivanju djeteta pojedinom roditelju.

Željni stjecanja znanja i dokazivanja, mladi entuzijasti ipak nam nešto naglašavaju – vrhunskim znanstvenicima mogu biti tek nakon 10 godina rada i 10.000 odrađenih sati.

Danas.hr