U Osijeku svečana akademija u povodu 150. rođendana HAZU

Utemeljiti ustanovu koja će okupljati najuglednije i najučenije ljude nekoga kraja ili neke zemlje, nastojali su ljudi na mnogim stranama svijeta i u dalekoj prošlosti. Polazilo se od uvjerenja da je najmudrije glave dobro imati na okupu da bi svojim pojedinačnim djelima i svojim idejama, provjeravanim u međusobnim razgovorima i kritičkoj razmjeni misli, pomogli napretku svoje sredine. Zapisao je, između ostaloga, akademik Stjepan Damjanović u čestitki u povodu obilježavanja 150 godina utemeljenja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

U suradnji sa Sveučilištem Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku će se danas (petak, 6. svibnja s početkom u 12.30 sati u svečanoj auli Sveučilišta na Trgu Svetog Trojstva) održati svečana akademija posvećena utemeljitelju Akademije biskupu Josipu Jurju Strossmayeru. Nakon akademika Zvonka Kusića, predsjednika HAZU, pozdravne će govore održati: akademkinja Vlasta Piližota, voditeljica Zavoda HAZU u Osijeku, Krešimir Bubalo, gradonačelnik Osijeka, Vladimir Šišljagić, župan osječko-baranjski, Gordana Kralik, rektorica Sveučilišta J. J. Strossmayera te mons. Marin Srakić, đakovačko-osječki nadbiskup i metropolit. Prigodni kratki glazbeni program izvest će Komorni zbor Umjetničke akademije u Osijeku.
Predavanje pod nazivom “Prošlost u sadašnjosti: Sveta Braća, Strossmayer i mi” održat će akademik Stjepan Damjanović.

“Posve je očekivano da ovdje u Osijeku, rodnom gradu Akademijina utemeljitelja biskupa Josipa Jurja Strossmayera, u prvom planu budu njegov život i djelovanje. Nikoga nije potrebno posebno uvjeravati da je dugi biskupov život bio ispunjen iznimnim djelima pa ni nekoliko znanstvenih skupova ne bi bilo dosta da se sve to prikaže i ocijeni”, piše akademik Damjanović, koji je za ovu svečanu prigodu odabrao temu koja govori o samo jednom odsječku biskupova djelovanja. Želi podsjetiti da govorimo “o velikom graditelju nacionalnih institucija pa bi njegovo djelo moglo biti valjanim povodom za razgovor o problemima s kojima se te institucije danas bore. Govorimo o čovjeku kome svi priznaju da je za hrvatsku kulturu i za kulture drugih naroda učinio neprispodobivo mnogo, a u naše vrijeme ozbiljni autori, domaći i strani, govore o posustajanju kulture: Milan Kundera u svom eseju Tragedija Srednje Europe jako žali što Europa više ne zamjećuje svoje jedinstvo kao jedinstvo kulture i pita se pred čim to kultura uzmiče - pred tehničkim napravama, pred tržištem, masovnim medijima ili pred politikom?”, pita se akademik Stjepan Damjanović (Strizivojna, 1946).

U povodu jubileja nekoliko je riječi zapisao i akademik Andrija Mutnjaković (Osijek, 1929): “Osnutak Akademije svesrdno je podupro đakovački biskup Josip Juraj Strossmayer poslanicom Hrvatskom Saboru od 29. travnja 1861., a njen smisao zanosno je usmjerio: Akademija znanosti ima biti umovima, koji se poput orla na krilima uzvišenog duha svoga nebu pod oblake dižu, najplemenitiji cilj radnje duševne. Ovaj panegirik uskoro je Strossmayer novčano potkrijepio: 25. ožujka 1875. daruje 40.000 forinti kao inicijalni kapital za podizanje zgrade Akademije, a koja uključuje i galeriju za smještaj njegove donacije od oko 300 slika.”

Tekst: Narcisa Bošnjak/Glas-Slavonije.hr