Osijek-Koteksu dvije godine za dionicu Sredanci - Svilaj

Do Uskrsa zaživjet će i jedino infrastrukturno gradilište od nacionalnog značenja na slavonskim prostorima. Počet će naime gradnja dionice Sredanci - Svilaj kao dio cestovnog paneuropskog koridora 5c. Nositelj radova je Osijek-Koteks te zagrebačka Ingra kao partner. Vrijednost radova je 20,5 milijuna eura (bez PDV-a), a predviđeni rok završetka radova su 24 mjeseca.

- Za nas je ovo početak radova od velikoga značenja, kako za samo poslovanje, tako i zato što smo time dio velikog projekta - kratko će tek najavu dobrih vijesti prokomentirati Drago Tadić, predsjednik Uprave najveće slavonske građevinske tvrtke.

Njegova je tvrtka bila najbolji ponuđač na natječaju za izvođenje građevinskih radova na ovoj 3,2 kilometra dugoj dionici koja će koridor 5C dovesti do granice s BiH. Investitor projekta su Hrvatske ceste, a projekt financiraju Europska banka za obnovu i razvoj te Europska investicijska banka.

Građevinskom terminologijom rečeno, pred Osijek-Koteksom je gradnja čeonog cestarinskog prolaza "Svilaj", istoimenog graničnog prijelaza, čvora, trase i pripadajućih objekata. No, za tu renomiranu tvrtku to ne bio trebalo predstavljati probleme, jer je bila i vodeći izvođač na do sada dvije sagrađene dionice, od Sredanaca do Đakova te od Đakova do Osijeka.

Koridor 5C u ovom istočnohrvatskom dijelu u ukupnoj je dužini nešto manji od 90 kilometara, a prvi radovi započeli su u rujnu 2005. godine. Različitim intenzitetom, u Mađarskoj više, u BiH ipak nešto sporije, realiziraju se dionice i u tim susjednim zemljama, budući da koridor cestovno povezuje Budimpeštu, Osijek, Sarajevo i Ploče. Hrvatska Vlada donijela je odluku da se krene i u gradnju najjužnije dionice te autoceste, od granice BiH prema luci Ploče. Tako jedina nepoznanica još ostaje početak radova na dionici od Osijeka do Belog Manastira, odnosno do granice s Mađarskom.

Most preko Save zajedno s BiH

Vlada RH je definitivno krenula i u realizaciju gradnje mosta preko Save na koridoru 5C. Most od 660 metara, vrijedan 26 milijuna eura, i priključne ceste dvije će države graditi zajednički. Hrvatski dio financirat će se novcem europskih investicijskih banaka, a cijeli bi posao trebao biti dovršen do kraja sljedeće godine.

Tekst: Dario Kuštro/Glas-Slavonije.hr