Odvajanje Tenje od Osijeka?

Odvajanje Tenje od Osijeka ideja je o kojoj se intenzivno razgovaralo 2007. godine, a tadašnji predsjednik Inicijativnog odbora za osnivanje općine Tenja Josip Mihaljević (HDZ) danas je predsjednik Mjesnog odbora Tenja koji još uvijek pripada Gradu Osijeku.

Kako kaže ovaj 25-godišnji predsjednik MO, želja za osnivanje općine još uvijek postoji, a iz pozicije predsjednika Vijeća MO, kaže, još više mu je žao što općina nije osnovana još prije nekoliko godina.

- Nisam i ne mogu biti zadovoljan ulaganjima u Tenju u kojoj živi oko devet tisuća stanovnika. Još uvijek imamo ulice bez asfalta, kuće bez prilaza, probleme s rasvjetom i druge osnovne komunalne probleme, a uz proračun od 450.000 kuna, koliko nam je pripalo ove godine, ne možemo napraviti praktički ništa. Primjerice, prošlogodišnji je proračun bio više od 800.000 kuna. I dalje sam uvjeren da bismo se bolje razvijali kao Općina, ali ne mislim ništa forsirati među mještanima i ovu ćemo priču opet aktualizirati za godinu ili dvije, kada se strasti slegnu i situacija još jednom objektivno promotri, kaže Mihaljević.

Uzor vidi u drugim općinama u blizini Osijeka koje se bez većih problema samostalno razvijaju mnogo boljim tempom nego je slučaj u Tenji. Kao primjer i svojevrsni uzor Mihaljević ističe Općinu Antunovac u kojoj se otvara gospodarska zona te je uređena praktički kompletna komunalna infrastruktura. No, vrijeme kada se intenzivno razgovaralo o odvajanju, prikupljali su se i potpisi onih koji su bili protiv odvajanja od Osijeka pa se na kraju cijela situacija primirila. “U Antunovcu iz svog proračuna uspijevaju sufinancirati prijevoz za mještane, dijeliti stipendije, uređivati groblja, prostorije nogometnog kluba, Hrvatski dom i uređivati ceste, nogostupe, rasvjetu... Zašto i mi to ne bismo mogli samostalno? Uostalom, Tenja ima i prednosti u odnosu na Antunovac, imamo i više stanovnika, poljoprivredne površine, 200 firmi, 100 obrta...”, objašnjava Mihaljević.


Primjer Antunovca

Načelnik općine Antunovac Ivan Anušić u osnivanju općine Tenja vidi pozitivan pomak za tamošnje stanovnike. “S toliko stanovnika i mnogo poljoprivrednih površina, rekao bih da bi im godišnji proračun mogao biti mnogo veći od našeg u Antunovcu, možda i 13 milijuna kuna ili čak i više. S tim bi novcem mogli rješavati konkretne probleme i raditi na brojnim projektima, a istodobno sufinancirati karte za prijevoz učenika ili umirovljenika, financirati rad udruga i klubova, ali i, što je najvažnije, kroz konkretne projekte privlačiti novac iz fondova Europske unije. Mi u Antunovcu imamo 11 zaposlenika, a vjerujem da bi u Tenji bilo dovoljno 15, a to predstavlja godišnji trošak od otprilike milijun kuna”, kaže Anušić.

Koja je procedura i tko odlučuje o odcjepljenju?

Prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u RH izdvajanje naselja iz sastava jedne jedinice lokalne samouprave i osnivanje nove jedinice lokalne samouprave mogu predložiti predstavnička tijela jedinica, odnosno jedna trećina građana s prebivalištem na području naselja za koja se predlaže promjena. Predlagatelji su dužni pribaviti i očitovanje županijske skupštine te prethodnu suglasnost Vlade Republike Hrvatske na predloženu područnu promjenu. Zanimljivo je da bi u takvoj proceduri Grad Osijek bio zaobiđen kao tijelo koje bi trebalo dati svoje mišljenje o opravdanosti prijedloga za izdvajanjem jednog od svojih naselja.

Bubalo protiv

Komentirajući ponovno pokretanje incijative za odcjepljenje Tenje, gradonačelnik Krešimir Bubalo najprije je dao jednu opću (i općeprihvaćenu) ocjenu - u Hrvatskoj je ionako previše jedinica lokalne samouprave. “Grad Osijek značajno ulaže u Tenju, a ulagat ćemo i dalje. Upravo ovih dana imali smo sastanak oko projekta društvenog doma čija gradnja počinje ove godine. Uz razminiranje, uređene su ceste, nogostupi, parkirališta, biciklističke staze, škola, gospodarska zona (14 milijuna kuna)... a nastavlja se i uređenje kanalizacije. Ustrojem nove jedinice samo bi se dodatno gomilao broj zaposlenih u javnoj upravi. U proteklih nekoliko godina Grad je u Tenju uložio 50-ak milijuna kuna. Više ulažemo u Tenju, nego što država ulaže u Osijek”, kaže gradonačelnik Krešimir Bubalo