Novi zakon omogućio državi da Osijeku oduzme 511 stanova!

Kad je s 1. siječnja na snagu stupio Zakon o upravljanju državnom imovinom, kojim je, ocijenjeno je u Banskim dvorima, konačno završilo razdoblje pretvorbe i privatizacije, stambeni fond Grada Osijeka u trenutku se smanjio za više od četrdeset posto! Njime je, naime, konačno riješeno pitanje vlasništva nad stanovima koji nisu ušli u pretvorbu, odnosno, objašnjava pročelnik Upravnog odjela za komunalno-stambeno gospodarstvo i promet, Milan Kamenko, nije im procijenjena vrijednost u temeljnom kapitalu trgovačkih društava. Njima su godinama upravljale jedinice lokalne samouprave, a dodaje Kamenko, postojale su različite interpretacije o tome tko im je vlasnik. “Nije bilo jedinstvenog stava”, kaže. Mnogi od tih stanova diljem Hrvatske u međuvremenu su prodani, a u Osijeku ih je ostalo točno 511. Svi oni su s prvom minutom ove godine prešli u vlasništvo države. Time je stambeni fond Grada s 1.755 pao na manje od 1.250 stanova. S novim zakonom u povijest su otišli zakoni o pretvorbi i privatizaciji, kao i Hrvatski fond za privatizaciju, Središnji državni ured za upravljanje imovinom te Agencija za promet nekretninama. Te tri institucije objedinjene su u jednu - Agenciju za upravljanje državnom imovinom. Ona, pak, s djelovanjem počinje 1. travnja. Ostalo je, međutim, neodgovoreno pitanje hoće li država s 1. siječnja i formalno preuzeti brigu o svojim stanovima ili će se nastaviti po starom do formiranja Agencije.

- To je vrlo važno za lokalnu upravu, s obzirom na naplatu najamnine jer su u stanovima naši građani, ali i zbog drugih pitanja, poput plaćanja pričuve ili održavanja. Zato smo državnoj upravi poslali zahtjev za žurnim odgovorom, odnosno definiranjem postupanja u tom razdoblju, zaključuje Kamenko.

Nova centralizacija

Umjesto decentralizacije, nova centralizacija. Tako bi se, otprilike, moglo sažeti razmišljanje gradonačelnika Krešmira Bubala vezana uz novi zakon.

- Država se do sada pokazivala lošim gospodarom. Puno je nekretina kojima država gospodari u Osijeku i koje su neodržavane, neke su i u ruševnom stanju. Smatram da je to loše zakonsko rješenje. Uzima se jedinicama lokalne uprave, koje su ipak imale neki prihod, a mnoge od tih nekretnina Grad je i uredio, kaže gradonačelnik Bubalo.

Imaju li građani pravo znati čime agencija raspolaže?

Iako su saborski klubovi u prvom čitanju podržali Vladin prijedlog zakona o upravljanju državnom imovinom, na temelju kojega će se Hrvatski fond za privatizaciju (HFP), središnji državni ured za imovinu i Agencija za pravni promet nekretnina (APN) ujediniti u Agenciju za upravljanje državnom imovinom, a državna imovina evidentirati kroz jedinstveni registar, HDSSB je u Saboru neprihvatljivim ocijenio što zakon propisuje obvezu dužnosnika i zaposlenika nove agencije da čuvaju poslovnu tajnu dvije godine nakon prestanka dužnosti ili radnog odnosa u agenciji.

- O kakvoj se tajni radi, kad zakon istovremeno proklamira javnost rada i utvrđuje da svi građani imaju pravo na uvid u registar državne imovine, da imaju pravo znati čime i kako raspolaže država, upitao je zastupnik HDSSB-a Boro Grubišić, ocijenivši da je predložena odredba o čuvanju tajne “sukladna antizviždačkoj politici ove vlade”.

350 socijalno ugroženih obitelji u Osijeku trenutačno čeka stambeno zbrinjavanje.
20 posto Osječana živi u podstanarstvu.
Lista za davanje gradskih stanova u najam može se pogledati u holu gradske uprave. Lista se pravi svake tri godine, a sljedeća će se izrađivati tijekom 2011.

Tekst: Mario Mihaljević/Glas-Slavonije.hr
Foto: Zal Kopp/foto-arhiv 031