Nezaposlenost u istočnoj Hrvatskoj čak 18,2 posto

Stopa anketne nezaposlenosti u Hrvatskoj je u trećem tromjesečju prošle godine iznosila 11,5 posto, što je za 2,8 postotnih bodova viša stopa nego u istom razdoblju 2009. godine, pokazuju podaci Ankete o radnoj snazi Državnog zavoda za statistiku. Prvi put državna statistika objavljuje i rezultate ankete na razini tri statističke regije. Najviša nezaposlenost tako je u središnjoj i istočnoj Hrvatskoj, gdje je stopa anketne nezaposlenosti čak 18,2 posto. U jadranskoj regiji anketna nezaposlenost je 10,1 posto, dok je u sjeverozapadnoj naniža stopa i iznosi 7,9 posto.

Stopa anketne nezaposlenosti u prva tri kvartala prošle godine konstantno je iznad 11 posto. U prvom je tromjesečju iznosila 11,2 posto, u drugom je porasla na 12,4 posto da bi u trećem, što je dijelom i rezultat sezonskih kretanja, pala na 11,5 posto. Prema posljednjim objavljenim podacima Eurostata, u studenom prošle godine stopa anketne nezaposlenosti u eurozoni bila je 10,1 posto, dok je na razini Europske unije stopa nezaposlenosti iznosila 9,6 posto, gotovo dva postotna boda manje nego u Hrvatskoj u trećem kvartalu prošle godine.

Distribucija glavnih kategorija ekonomske aktivnosti stanovništva, navodi se u priopćenju DZS-a, pokazuje da je u sjeverozapadnoj Hrvatskoj najveći udio radno sposobnih osoba, njih 1,41 milijun ili 37,6 posto ukupnog broja u državi. Slijedi jadranska Hrvatska, s 1,25 milijuna osoba starijih od 15 godina, što je 33,3 posto, te središnja i istočna Hrvatska s preostalih 1,09 milijuna ili 29,1 posto ukupnog radno sposobnog stanovništva u zemlji. Promatrano unutar svake regije, u sjeverozapadnoj Hrvatskoj najveći je udjel ekonomski aktivnog u radno sposobnom stanovništvu, njih 49,2 posto, što je više od prosjeka Hrvatske (46,3 posto). Slijede središnja i istočna Hrvatska s 45,3 posto te jadranska Hrvatska s 44 posto aktivnih stanovnika. Stopa zaposlenosti najviša je u sjeverozapadnoj Hrvatskoj (45,3 posto), dok je u preostale dvije regije bitno niža (39,5 posto u jadranskoj te 37,1 posto u središnjoj i istočnoj Hrvatskoj).

Prema međunarodno usporedivoj Anketi o radnoj snazi, u trećem tromjesječju prošle godine u Hrvatskoj je bilo 201.000 nezaposlenih (84.000 manje od registrirane nezaposlenosti u istom razdoblju). Na godišnjoj razini, broj nezaposlenih prema anketi o radnoj snazi porastao je za 48.000.

Čak 39,2 posto registriranih nezaposlenih ne želi raditi

Od ukupno 201 tisuće nezaposlenih prema Anketi o radnoj snazi, njih je 173 tisuće ili 86,4 posto bilo prijavljeno službi za zapošljavanje. Ostalih 3,6 posto anketno nezaposlenih nije bilo zainteresirano za prijavu službi za zapošljavanje. Interesantan je i podatak da čak 112 od 285 tisuća registriranih nezaposlenih na burzu rada ne zadovoljava međunarodne kriterije nezaposlenosti. Proizlazi tako da 39,2 posto registiranih nezaposlenih ne želi raditi, ne traži posao ili ne može prihvatiti posao u iduća dva tjeda (od trenutka kada je anketa rađena).

Tekst: G. Galić/Glas-Slavonije.hr
Foto: Daniel Antunović/foto-arhiv 031