Prema novoj studiji, Slavonija gubi šest gradova

Sedam regija je previše, a Virovitičko-podravska županija ili bar njezin istočni dio trebali bi biti u sklopu slavonske regije. Tako su mnogi Slavonci komentirali studiju “Analitička podloga za učinkovitu decentralizaciju” zagrebačkog Ekonomskog instituta, koja, između ostalog, predlaže podjelu Hrvatske na sedam regija. Prema toj studiji, izrađenoj pod vodstvom dr.sc. Dubravke Jurline Alibegović, nova teritorijalna podjela provela bi se prema tri kriterija: broju stanovnika, proračunskom kapacitetu te specifičnim povijesnim, kulturnim i drugim kriterijima. Općine bi, tako, trebale imati najmanje 2.000, gradovi 10.000, a veliki gradovi 35.000 stanovnika. Ovaj prijedlog, međutim, neće ni najmanje zabrinuti osječko-baranjske gradonačelnike - prema popisu stanovništva iz 2001., svih sedam gradova zadovoljava kriterij od najmanje 10.000 stanovnika, dok, logično, Osijek i onaj za status velikog grada. Ne bi, međutim, preživjelo svih 35 općina jer Donja Motičina, Gorjani, Levanjska Varoš, Podravska Moslavina, Punitovci, Šodolovci, Trnava i Vuka nemaju dovoljno stanovnika. OBŽ bi, ako se gleda isključivo taj kriterij, mogao ostati bez još jedne općine - Čepina. S 12.901 stanovnikom, naime, Čepin bi mogao dobiti status grada. Status velikog grada dobio bi i Slavonski Brod, a “preživio” bi i drugi brodskoposavski grad - Nova Gradiška. Ni broj općina ne bi se drastičnije mijenjao - umjesto 26 bilo bi ih 24, a tu bi “titulu” izgubili Dragalić i Stara Gradiška.

No, dok u te dvije županije ne bi bilo drastičnih rezova, Požeško-slavonska i Vukovarsko-srijemska imale bi velikih “žrtava”. Naime, od pet gradova u PSŽ samo bi dva (Požega i Pleternica) zadržala taj status, dok Kutjevo (7.472), Lipik (6.674) i Pakrac (8.855) nemaju dovoljno ljudi. Vinkovci bi dobili status velikog grada, no ta županija bi ostala bez dva grada - Iloka (8.351) i Otoka (7.755) te tri općine: Lovas, Negoslavci i Tompojevci. Upravo potonja nudi i jedinstven slučaj u Slavoniji - za status općine, prema podacima iz posljednjeg popisa, nedostajala bi joj jedna jedina osoba! U šali upitan hoće li “uvesti” tog jednog stanovnika da dosegnu granicu od 2.000, zamjenik načelnika Zdravko Galović otkriva tužnu istinu.

- Ovo je poljoprivredni kraj. Nemamo ni jedan poslovni subjekt, najveći poslodavci su osnovna škola i općina. Stari umiru, mladi odlaze. Nažalost, kad se iduće godine bude radio popis, podaci će biti još porazniji. Ne vidim perspektivu u idućih 15-ak godina. Volio bih da griješim - iskreno će Galović. Smanjenje broja upravnih jedinica, kaže, ima smisla, ali i potencijalno negativnih posljedica.

- Što je vlast bliža ljudima, lakše je funkcionirati, kaže te upozorava na opasnost svojevrsnog mikrocentralizma. Broj stanovnika, zaključuje, ne bi trebao biti osnovni kriterij: Ilok je povijesni, srednjovjekovni grad bogate kulture i tradicije.

U “spornoj” Virovitičkoj županiji, inače, status grada izgubila bi Orahovica, dok Pitomača ima dovoljno stanovnika da ga dobije. Crnac i Mikleuš više ne bi bili općine.

Životni uvjeti važniji od statusa

- Nisam od onih zadrtih koji će braniti nekakav status. Biti grad je ljepše, zvučnije, no važnije mi je da ljudi imaju osigurane sve uvjete života u 21. stoljeću. U Hrvatskoj ima previše gradova i općina, to je rasipanje novca i preustroj bi dobro došao. Međutim, treba onda napraviti i fiskalnu decentralizaciju, inače bi to bio polovičan posao - kaže gradonačelnik Kutjeva Ivica Nikolić.

Gube status grada:
Kutjevo (7.472)
Lipik (6.674)
Pakrac (8.855)
Ilok (8.351)
Otok (7.755)
Orahovica (5.792)

Dobijaju status velikog grada:
Osijek (114.616)
Sl. Brod (63.268)
Vinkovci (35.912)

Tekst: Mario Mihaljević/Glas-Slavonije.hr
Foto: Goran Flauder/foto-arhiv 031