Profesionalna socijala u skupim autima dolazi po pomoć Grada!
02.11.2010. 14:10
Tijekom listopada režije nisu imala čime platiti 1.903 Osječanina u 734 obitelji. To je za 26 osoba u deset obitelji više nego u rujnu kada je Grad platio dio troškova stanovanja za 1.877 osoba u 724 obitelji. Uvećanje je neznatno u usporedbi s HZZ-ovom evidencijom nezaposlenih u Osijeku u koju mjesečno stiže više stotina osoba. Među njima nije takozvana nevidljiva socijala koja radi bez plaće ili za minimalac. Romano Kristić, pročelnik Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvo, pojašnjava kako se jesenski val nezaposlenih mjesečno ne preslikava s burze rada na socijalnu sliku Osijeka jer je uvjet dobivanja potpore prihodovni cenzus.
- Ako jedna osoba ostane bez posla, druga odrasla osoba u obitelji radi makar sezonski posao, a cenzus je ionako uvećan zbog djece. U listopadu, kao i u rujnu, zabilježeno je blago povećanje korisnika socijalnog programa, što je uobičajeno na završetku sezonskih poslova na Jadranu, kaže Kristić. U Osijeku borbu za egzistciju vode i oni koji mjesec-dva ili više nisu primili plaću, oni koji na “kapaljku” dobivaju minimalac ili su na “čekanju” za 70-ak posto plaće.
- Ima slučajeva da jedan roditelj radi za minimalac, drugi je nezaposlen, ali zbog više djece jesu u gradskom socijalnom programu jer ispunjavaju prihodovni cenzus. Recimo, cenzus šesteročlane obitelj je 3.400 kuna i za trošak stanovanja bude odobreno sveukupno oko 1.500 kuna, plus ostale potpore kao što je besplatni vrtić, školski obrok, prijevoz, 950 kuna za ogrjev... Ima i snalažljivih pojedinaca tzv. profesionalne socijale - donijeli su dokaze da ne rade i nemaju vozilo, a rade na crno, dolaze u skupim automobilima, imaju par mobitela - priča pročelnik.
Kristić: Država poslodavcu dopušta neisplatu plaće
- Iako rijetko, par zaposlenih osoba je tražilo pomoć u plaćanju troška stanovanja jer im poslodavci duže vrijeme ne isplaćuju zarađenu plaću. Jednokratnu potporu ne isplaćujemo zaposlenima jer neisplatu trebaju dokazati potvrdom poslodavca o neisplati plaće(a), a to poslodavci izbjegavaju. Problem je, smatram, u državnoj politici koja dopušta poslodavcu problematično ponašanje, ne kažnjava poslodavce čiji radnici rade bez plaće. Izdaju fiktivne isplatne liste, a plaću ne isplaćuju, pojašnjava Kristić.
Tekst: Nevenka Špoljarić/Glas-Slavonije.hr
Foto: Goran Flauder/foto-arhiv 031
Objavio: Redakcija 031 |
Komentari (6)
