Spremaju se kazne za pijane pješake

Hoće li Hrvatska, prema uzoru na Moskvu, uskoro zabraniti prodaju žestokih alkoholnih pića poslije 22 sata, ili će, poput Škotske, uvesti najnižu cijenu po kojoj se smije prodavati alkohol?

Lako moguće, jer se ovakve mjere u borbi protiv alkoholizma spominju u Nacionalnoj strategiji za sprječavanje štetne uporabe alkohola i alkoholom izazvanih poremećaja za razdoblje od 2011. do 2016. godine. U njoj se traži jača kontrola dostupnosti alkohola, pa se, između ostalog, predlaže reguliranje broja i lokacije prodajnih mjesta gdje se alkohol može kupiti ili konzumirati, radnog vremena u kojem je prodaja alkohola dopuštena, te jačanje zakonske regulative u pogledu pijenja na javnim mjestima ili na radnom mjestu.

Kažnjavanje pijanih pješaka, povećanje poreza na alkohol, smanjenje postotka alkohola u alkoholnim pićima te reduciranje reklama za alkoholna pića dodatne su aktivnosti kojima bi se, smatraju u Vladi, u sljedećih pet godina mogla smanjiti prekomjerna konzumacija alkohola u Hrvatskoj. Svjesni da će neke od ovih mjera, osobito u pogledu povećanja cijene alkoholnih pića, izazvati revolt potrošača i gospodarskih subjekata, iz Vlade poručuju kako se mora voditi računa o zdravstvenim i društvenim posljedicama štetnog uzimanja alkohola. Reguliranje cijena jedna je od najučinkovitijih metoda za smanjenje zloporabe alkohola, osobito kad je riječ o maloljetnicima i kroničnim alkoholičarima, kaže se u Nacionalnoj strategiji, gdje se navodi kako troškovi prouzročeni alkoholizmom iznose između dva i pet posto ukupnog BDP-a.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, alkohol je odgovoran za oko 4,4 posto ukupnog opterećenja bolešću, za 3,7 posto svih smrtnih slučajeva, a čak je 40 do 60 posto smrtnih slučajeva zbog ozljeđivanja povezano s alkoholom.

Godišnja potrošnja alkoholnih pića u Europi procjenjuje se na 12,1 litru po odrasloj osobi, što je dvostruko više od svjetskog prosjeka (5,8 litara). Sa 12,9 litara po odrasloj osobi Hrvatska ulazi u europski prosjek, zajedno sa Slovenijom, Češkom, i većinom zapadnoeuropskih zemalja. Više se pije jedino u Mađarskoj i državama s područja bivšeg SSSR-a. Procjenjuje se da u nas alkohol konzumira 90 posto muškaraca i 81 posto žena, rizičnih je konzumenata u populaciji 15,7 posto, a sve više pije mlada populacija. Zbog prekomjernog pijenja muškarci u prosjeku gube 11,4, a žene 1,5 godina života, i to ponajprije zbog bolesti jetre. Osim ovisnosti, alkohol izaziva i duševne poremećaje te poremećaje ponašanja, zbog čega se godišnje u Hrvatskoj zabilježi više od 10.000 hospitalizacija. U 2008. godini pripiti vozači prouzročili su 8.620 prometnih nesreća, a svaki drugi imao je više od 1,5 g/kg alkohola. Kako će se konkretno Vlada boriti protiv ovakve prakse, definirat će se u trogodišnjim akcijskim planovima koji trebaju uslijediti nakon donošenja Nacionalne strategije.

Aktivnosti protiv alkoholizma
- rana identifikacija i tretman alkoholizma
- sprečavanje prodaje alkohola maloljetnicima
- kazne za alkoholizirane pješake
- pojačani nadzor vozača i alkotestovi
- ograničenje prodaje i posluživanja alkohola
- ograničenje ili zabrana reklamiranja alkohola
- reguliranje cijene alkohola (minimalna cijena)
- reguliranje proizvodnje neregistriranog alkohola

Autor: Ljerka Bratonja Martinović/Glas-Slavonije.hr