Radnici postali 50-postotni vlasnici osječkog Cestinga

Ulazak u ljetnu sezonu osječki Cesting, društvo za održavanje cesta, dočekao je s novom vlasničkom strukturom. U lipnju je, naime, dovršen proces privatizacije, koji je sredinom mjeseca okončan konstituirajućom Skupštinom s novim vlasničkim omjerima.

– “A ono sada izgleda ovako: 371 udjeličar koji je udjel stekao na načelu jednakog prava stjecanja s pozicije zaposlenja i ranijeg zaposlenja, ima 50 posto udjela, Osječko-baranjska županija ima 38 posto vlasničkog udjela, deset posto je u vlasništvu Hrvatskih cesta, te preostalih dva posto u rukama Virovitičko-podravska županije”, izvijestio je Marko Bagarić, direktor društva.

Iznenađuje samo izostanak Vukovarsko-srijemske županije, koja se u međuvremenu odlučila osnovati vlastito društvo za održavanje cesta. I nadalje je zadržan organizacijski oblik društva s ograničenom odgovornošću, a nitko od udjeličara iz skupine radnika nema više od 35 udjela. Posljednjeg dana lipnja novi vlasnici održali su i redovitu Skupštinu društva na kojoj su prihvaćeni rezultati poslovanja za prošlu godinu.

– “U 2009. godini ostvarili smo 83 milijuna kuna prihoda, uz dobit od 1,4 milijuna kuna. U odnosu prema godini dana ranije, kada je prihod bio 118 milijuna, sada je on za 30 posto niži”, ne skriva Bagarić.

Dva glavna razloga “mršavijeg” poslovnog rezultata Bagarić vidi u smanjenju prihoda s pozicije održavanja državnih cesta, te smanjenju, odnosno prestanku izvođenja, radova na koridoru 5C. Primjerice, u 2008. godini Cesting je na tim poslovnim zahvatima ostvario prihod od 20 milijuna kuna.

– “U konačnici poslovnu godinu ocijenili smo dobrom jer smo ostvarili poslovni dobitak, ugovorili smo radove na održavanju cesta u Osječko-baranjskoj i Virovitičko-podravskoj županiji za iduće razdoblje od četiri godine, te za Vukovarsko-srijemsku za ovu godinu. Naposljetku, zadovoljno ističem kako u prošloj godini, obilježenoj recesijom, nismo otpustili ni jednog radnika”, veli Bagarić.

Štoviše, iako ne bez otežane naplate potraživanja, ne samo da su redovito i na vrijeme isplaćivali plaće, nego je ostvaren i njihov porast od tri posto. Prosječna neto plaća u prošloj godini tako je iznosila 5.400 kuna.

Autor: Dario Kuštro/Glas-Slavonije.hr
Foto: Cacan/foto-arhiv 031