U Osijeku su svakodnevno na bolovanju 1.753 osobe!

Prema najnovijem izvješću Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje o stopama bolovanja na teret te ustanove u prva četiri mjeseca ove godine grad Osijek ponovno je zauzeo visoku poziciju.

Naime, Osijek je četvrti grad u državi prema broju bolovanja otvorenih zbog bolesti, dakle ne i zbog rodiljnih bolovanja ili bolesti malodobne djece.
Ispred Osijeka je Bjelovar, koji je prvi grad po bolovanjima u Hrvatskoj, te Virovitica i Dubrovnik, a Karlovac u stopu slijedi Osijek. Tek su nešto bolji podaci koji pokazuju ukupnu stopu bolovanja, koja osim bolovanja zbog bolesti podrazumijeva i bolovanje zbog bolesti djeteta, gdje Osijek zauzima sedmu poziciju u Hrvatskoj, a ispred Osijeka su Bjelovar, Dubrovnik, Virovitica, Zagreb, Karlovac i Split. Ukupni podaci tako pokazuju da su u Osijeku na bolovanju dnevno 1.753 osobe, a za te dane bolovanja isplaćena je novčana naknada od 21,7 milijuna kuna. Recimo i kako je prošle godine u isto vrijeme na bolovanju dnevno bilo čak oko 2.500 osoba, što pokazuje kako su se prošlogodišnje kontrole HZZO-a ipak pokazale učinkovitima. Ravnatelj Doma zdravlja, dr. Rudika Gmajnić, napominje kako se suradnja s HZZO-om i njihovim kontrolorima pokazala iznimno dobrom.

- "I dalje imamo jako velike socijalne pritiske za neopravdana bolovanja. Ljudi čija je tvrtka u stečaju, gdje se plaće ne isplaćuju mjesecima i gdje su ljudi pred otkazom izlaz traže u bolovanjima i stvaraju nam velike probleme. Opet, ne možete reći osobi koja je pred otkazom da nema pravo biti u depresiji i pod stresom, kao što se ne mogu ni stvarno bolesnim osobama uskratiti bolovanja" - upozorava dr. Gmajnić.

U prva četiri mjeseca u Hrvatskoj najviše je osoba na bolovanju bilo zbog zaraznih i parazitnih bolesti te zbog neuroza povezanih sa stresom, a na trećem su mjestu zarazne bolesti probavnog sustava, iza kojih slijede upale srednjeg uha. Najčešće konkretne dijagnoze su akutne infekcije gornjeg dišnog sustava i bolesti kralježnice te akutni bronhitis i akutni bronhiolitis, kao i prijelomi.

Autor: Nefreteta Zekić/Glas-Slavonije.hr