Počinje gradnja južnog kolnika južne osječke zaobilaznice

Ako ne bude poteškoća na relaciji Hrvatske ceste - Grad Osijek (a na obje adrese tvrde da ih ne bi trebalo biti) oko modela plaćanja komunalnog doprinosa, krajem kolovoza bi trebala početi gradnja prve faze južnog kolnika južne obilaznice.

- Pripremljena je sva tehnička dokumentacija, troškovnik, osiguran je novac, potrebno je još dogovoriti s Gradom pitanje komunalnog doprinosa i možemo početi radove čim stigne građevinska dozvola i okonča se natječajni postupak. Optimist sam, Grad je susretljiv i shvaća važnost ovog projekta, rekao je nedavno Josip Škorić, član Uprave HC-a, ali i osječki gradski vijećnik (HDZ).

HC ove godine za ovaj projekt ima osiguranih 20 milijuna kuna, a s obzirom na ograničena sredstva, predlagali su odgodu plaćanja komunalnog doprinosa (navodno ukupno za cijeli projekt oko 13,5 milijuna kuna), odnosno finaciranje druge faze projekta rekonstrukcije s izmjenom svih instalacija Trpimirove ulice - sljedeće godine. Kako Grad na to nije pristao (“HC se može uključiti u projekt ove godine ili platiti komunalni doprinos u nekoliko rata”), ideja je da HC već ove godine sufinancira obnovu Trpimirove s oko 4 milijuna kuna (oko 30 posto iznosa za komunalni doprinos), a ostatak komunalnog doprinosa bi namirili do 2012. godine. Premda konačnog sporazuma još nema, i jedni i drugi tvrde kako projekt “mora” početi ove godine.

Južna obilaznica - Osijek

Video by Ratio d.o.o. Osijek


Za prvu fazu 50 milijuna kuna
Projekt dogradnje južne obilaznice u dužini od 12,23 kilometra, ukupno je vrijedan oko 250 milijuna kuna. Njegovim završetkom ta će cesta, kojom dnevno prođe 18.500 vozila, imati sve elemente brze ceste (110 km/h), najvišu razinu zaštite od buke te stabla i rasvjetu u cijeloj dužini. Idejni projekt trase izradio je IGH Poslovni centar Osijek, a glavni projektant je mag.ing.aedif. Hrvoje Dragovan.

Stara južna osječka obilaznica završena je 1989. godine, te je tada donijela značajane pomake u organiziranju prometnog toka u, za Osijek posebno osjetljivom, smjeru istok - zapad. Međutim, znatno povećanje broja vozila, posebno u vremenu od 7 do 15 sati, ukazalo je na potrebu proširenja.

Okvirni prikaz faza izgradnje:


Izgradnjom novog kolnika, stoji u projektu, u velikom bi se dijelu izmjestio lokalni, prigradski i tranzitni promet iz središnjeg dijela grada te bi on tekao kroz manje naseljenu zonu. Povećao bi se kapacitet državne ceste D2, povećala razina sigurnosti i zaštite okoliša, a smanjili štetni utjecaji buke i vibracija. U opisu projekta još stoji kako će pomoći “bržem gospodarskom razvoju Osijeka i okolice”.

Planirana izgradnja počinje oko 130 metara jugoistočno od mosta preko poganovačko-kravičkog kanala u sklopu čvorišta Josipovac te u cijelosti, kako geometrijski, tako i visinski prati postojeći sjeverni kolnik, razgraničen zelenim pojasom od 4 metra, a na osnoj udaljenosti od 11,75 metara.

Predviđene su tri faze izgradnje, a u prvoj bi se, pojašnjava Škorić, radila dionica duga oko 5.755 metara na potezu od čvorišta s autocestom Slavonika do Frigisa. Vrijednost dionice je oko 50 milijuna kuna, a trebala bi se završiti do kraja sljedeće godine. Osim izgradnje same ceste, ona sadrži i dogradnju čvorišta Frigis, izradu poljoprivrednih prijelaza Josipovac i Višnjevac, mosta preko kanala Crni fok te uklanjanje postojećeg separatora ulja i masti.

Druga je faza najkompleksnija

Istovremeno s izgradnjom prve dionice, pojašnjava Škorić, HC bi rješavao imovinskopravna pitanja (otkup zemljišta) oko Vinkovačke ulice za potrebe druge faze projekta. Nju Škorić ocrtava “najznačajnijom i najkompleksnijom” (“Nakon završetka te faze može početi izgradnja podvožnjaka na Čepinskoj. Ako bismo sada zatvorili tu cestu, nastao bi potpuni prometni kolaps u Osijeku”), a ujedno je i najskuplja - stajat će između 130 i 140 milijuna kuna! Ta se dionica proteže u dužini od 4.905 metara, na potezu od čvora Frigis do čvora Trpimirova.

Uz trasu ceste, poljske putove i rekonstrukciju prilaza dvjema bezinskim postajama, tijekom te faze predviđena je i dogradnja krakova čvorišta Čepinska i Trpimirova, izgradnja čvorišta Vinkovačka, kao i podvožnjaka Filipovica i Vinkovačka te nadvožnjaka Bosutsko i Trpimirova. Bit će potrebno izgraditi i potporni zid dužine 200, a visine od 2,5 do 6 metara iza nadvožnjaka Bosutsko, urediti pružni prijelaz te ukloniti nekoliko objekata s trase ceste.

Posljednja, treća dionica proteže se od čvora Trpimirova do kraja zahvata, iza čvorišta Tenjska, duga je 1.577 metara - najkraća je i najefitinija. Obuhvaća i rekonstrukciju spomenutog čvorišta.

Kad se sve zbroji, planovi su doista ambiciozni, pa ostaje pričekati početak gradnje i vidjeti konačno realizirani projekt južnog traka južne obilaznice...

Cesta ostaje prioritet

Projekt dogradnje južne obilaznice tijekom posljednjih mjeseci često se dovodio u kontekst političkih odnosa između na državnoj razini vladajućeg HDZ-a i na lokalne vlasti HDSSB-a. Početak radova već se odgađao, a lokalni čelnici izražavali su sumnju da se koči upravo zbog različitog stranačkog predznaka. Zatim se, pak, nedavna najava konačnog početka radova u kuloarima povezala s navodnim “približavanjem” dviju političkih opcija. “Ovaj projekt ni jednog trenutka nije doveden u pitanje zbog politike, niti su politički odnosi utjecali na njegovu realizaciju. Rokovi su nešto prolongirani isključivo zbog ekonomske situacije. Svi stručni argumenti kažu da je ovaj projekt neupitan, a ova cesta jedan od većih prioriteta u državi”, kazao je Škorić.

Autor: Mario Mihaljević/Glas-Slavonije.hr
Foto: Daniel Antunović