Lani zatvorena 203 obrta, najgore dolazi

Na kraju 2009. godine Udruženje obrtnika grada Osijeka zabilježilo je 1.857 aktivnih obrta, dok ih je godinu ranije bilo osamnaest više. Naime, suprotno praksi da se svake godine gotovo jednak broj obrta otvori i zatvori, lani je otvoreno 185 obrta, dok su istovremeno zatvorena 203.

- Broj zatvorenih obrta u Osijeku manji je nego u drugim gradovima, no to ne znači da naši obrtnici nemaju problema. Mnogi od njih u velikim su financijskim teškoćama, ali su 2009. godinu preživjeli uz pomoć ušteđevine i gomilajući dugove. No, prema našim informacijama, ušteđevine više nema, a dugovi su postali preveliki, tako da opravdano predviđamo kako će kod nas zatvaranje obrta eskalirati idućih mjeseci - kaže Zvonko Digula, tajnik Udruženja obrtnika.

U prilog toj tvrdnji ide i činjenica da je u prva dva mjeseca ove godine zatvoreno 25 obrta, a otvoreno njih 20. Među obrtnicima za koje se očekuje da će uskoro staviti ključ u bravu najviše je onih koji su do 2009., godinama poslovali s velikim profitom.

- To su prije svega obrti koji su vezani uz građevinu, potom trgovački i ugostiteljski, te oni koji se bave posredovanjem u prodaji nekretnina. Njihovih je "pet minuta" prošlo, što ide u prilog zaključcima Udruženja obrtnika kako svaki obrt dobije priliku da pet godina odlično posluje, a nakon tog razdoblja, ako nije bilo pravovremene prilagodbe na smanjenje obujma posla, propada - kaže Digula, te dodaje kako je među obrtnicima sa stabilnim poslovanje najviše onih čija se djelatnost temelji na pružanju osnovnih usluga.

- Pad prometa koji bi ugrozio poslovanje, primjerice, ne bilježe frizeri. Oni pružaju uslugu koja je vezana uz osobnu higijenu i od koje ljudi ne mogu odustati. Tko se prije šišao jednom mjesečno da bi pristojno izgledao, to čini i dalje - kaže Digula.

Hladni pogon obrta minimalno 2.000 kuna

Iz Udruženja obrtnika grada Osijeka ističu kako obrti propadaju ne samo zbog smanjenja obujma posla, nego i zbog sve većih davanja koja se od obrtnika traže.

- Danas je obrtnik čim se probudi prvoga dana u mjesecu u startu dužan minimalno dvije tisuće kuna. A kada kažem minimalno, onda govorim o malom obrtniku, koji posluje u svom prostoru, ne zapošljava ni jednu osobu i plaća minimalne režijske troškove, zaključuje Digula.

Tekst: I. Kukić Solar/Glas-Slavonije.hr
Foto: Cacan/foto-arhiv 031