GLUO: izložba fotografija 'U potrazi za Atlantidom' Raimunda Barona Stilllfrieda i Maxa Aufischera

Galerija likovnih umjetnosti u Osijeku, Austrijski kulturni forum iz Zagreba i Hrvatsko-austrijsko društvo iz Osijeka pozivaju vas na otvorenje izložbe fotografija "U potrazi za Atlantidom - Bosna i Hercegovina 1888.–2008." autora Raimunda Barona Stilllfrieda i Maxa Aufischera. Otvorenje će se održati u četvrtak 18. veljače 2010. u 19 sati, u prostoru Galerije, Europska avenija 9, Osijek.

O autorima

Barun Raimund von Stillfried (1839-1911) rođen je u Češkoj kao sin feldmaršala austrougarske armije. I sam je napravio bogatu i cjenjenu vojnu karijeru koju je ipak napustio u korist svoga velikog zanimanja za fotografiju i općenito umjetničkim i prije svega slikarskim interesom. 1872. osnovao je atelje za fotografiju i slikarstvo a 1875. postaje dvorskim fotografom. Uz veliki ugled kao slikar akvarela još je poznatiji kao umjetnički fotograf osobito po fotografijama pejsaža i putopisa iz svijeta, Japana, Sibira, Kine pa i Bosne i Hercegovine. Sa jednoga od tih putovanja, 1888., nastaje „bosanska mapa fotografija“ iz Bosne i Hercegovine.

Max Aufischer suvremeni je austrijski umjetnik koji se koristi različitim umjetničkim medijima pa tako i fotografijom. Impresioniran djelom Baruna Raimunda von Stillfrieda odnosno njegovim fotografijama napravio je umjetnički eksperiment, krenuo je tragom Barunovih fotografija slikajući iste motive no naravno 120 godina kasnije.

O izložbi

Izložba se sastoji od 60 fotografija Baruna Raimunda von Stillfrieda iz njegove „bosanske mape“ te više od 120 fotografija Maxa Aufischera koji je napravio svoje fotografije po motivima fotografija starog majstora. Izložba je autorski projekt Maxa Aufischera koji ga je i imenovao U potrazi za Atlantidom a najzaslužniji za očuvanje „bosanske mape“ je unuk Baruna Raimunda von Stillfrieda Bernhard Stillfried također jedan od autora izložbe. Uz izložbu tiskana je monografija sa predgovorima Bernharda Stillfrieda i Maxa Aufischera te uvodnim esejom Đevada Karahasana i izborom fragmenta iz tekstova o Bosni mnogih autora od Ive Andrića i Antuna Branka Šimića do Miroslava Krleže i Nikole Šopa. Ti fragmenti su izdvojeni i uvećani te ukomponirani uz slike kao tekstualna sastavnica postava.