Suprugu nasilniku vraća se 50% nezaposlenih i siromašnih žrtava

Trenutno je u skloništu za žrtve obiteljskog nasilja smješten 21 korisnik - devet žena i 12 djece u dobi od sedam mjeseci do godinu dana. Kako doznajemo od Đurđe Kocijan, psihologinje u Centru, prošle je godine zaštitu u skloništu zatražilo 95 osoba, od kojih 56 žena.

- To je ujedno pun kapacitet skloništa, ali istovremeno samo vrh ledenog brijega. Jer, žrtava obiteljskog nasilja mnogo je više na našem području, ali mi ih nemamo gdje primiti. Skloništa još postoje u Slavonskom Brodu i Vukovaru, a sljedeće najbliže sklonište za žrtve je u Bjelovaru - objašnjava Kocijan. Dodaje da je sklonište samo prva pomoć žrtvama.

Iako su uvjeti u skloništu zadovoljavajući (sobe se redovito održavaju, kupljen je novi namještaj), treba još mnogo toga, od nove kuhinje do igraonice i prostora za učenje za djecu. No, važnija od toga je psihološka pomoć.

- Trebamo pomoć socijalnih radnika i psihologa, posebno u prvo vrijeme, kada žrtve nasilja dođu k nama. Jer, nakon incidenta koji im se dogodio i zbog kojega su napustile dom, žrtve su u šoku i stručna pomoć im je neophodna. Kada se prilagode novoj sredini, radimo na proradi traume, pokušavajući donijeti odluku što dalje - kaže psihologinja.

Analiza strukture žena pokazuje da je njih 82 posto nezaposleno, a 61 posto ih ima završenu osnovnu školu. Većinom je riječ o ženama koje nikada nisu radile, dolaze iz teških materijalnih, ekonomskih i stambenih prilika. Podosta njih je sa sela, stoga im treba vremena da se prilagode. Sve one donose važnu životnu odluku - samostalan život ili povratak suprugu. Ako se odluče za samostalan život, zaposlenici skloništa pomažu im u dodatnom osposobljavanju, traženju posla, rješavanju zdravstvenih problema, upisu djece u školu. Statistika pokazuje da se polovina žena vraća nasilnom suprugu, a samo njih 25 posto odlučuje se za samostalan život.

Žrtve depresivne i preplašene

Žrtve obiteljskog nasilja depresivne su i preplašene. Doživljene traume ostavljaju velik trag posebice na djeci, kod koje se pojavljuju problemi u ponašanju, učenju, zastoji u razvoju govora. Iskazuju slabe socijalne vještine, ali i nasilje kakvo su vidjeli u obiteljskom domu. Oko 25 posto zlostavljača ima problem s alkoholom i drogom ili boluje od psihičkih bolesti. Većina ih ima patrijarhalne stavove te nasilno ponašanje prema ženi i djeci smatraju normalnim. Uz fizičko nasilje, često je vrijeđanje, uhođenje, praćenje, ograničavanja kretanja, pa čak i silovanje u braku.

Tekst: Vesna Latinović/Glas-Slavonije.hr