Država nema novca za milijunske štete od tuče i suše na usjevima

Na području Osječko-baranjske županije suša ponovno uzima danak. Nakon što je Županijsko povjerenstvo za procjenu šteta od elementarnih nepogoda početkom ljeta utvrdilo štete od suše na jesenskim kulturama pšenici, ječmu i uljanoj repici u iznosu od 102 milijuna kuna te naknadno još osam milijuna kuna od tuče na području općine Kneževi Vinogradi, Osječko-baranjska županija ponovno zbraja štete od suše. Ovaj put na proljetnim kulturama kukuruzu i soji. Prema riječima Marka Vučemilovića-Šimunovića, direktora Novog agrara, najviše je stradala soja, gdje bi urod mogao podbaciti do čak 40 posto, te merkantilni i sjemenski kukuruz, čiji bi urod mogao biti niži i do 20 posto.

Prilikom obilaska terena, u štete od suše uvjerio se i predsjednik Županijskog povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda i osječko-baranjski dožupan Željko Kraljičak, nakon čega je u ime Povjerenstva zatražio od svih gradskih i općinskih povjerenstava izvještaj o stanju oštećenja proljetnih kultura.

- Ako se šteta utvrdi na 30 posto od ukupnih površina pod proljetnim kulturama, predložit ćemo županu Vladimiru Šišljagiću da proglasi stanje elementarne nepogode od suše - rekao je Kraljičak, te dodao kako će uputiti i zahtjev državnom povjerenstvu za procjenu šteta od elementarnih nepogoda da osigura dodatna sredstva za nadoknadu šteta poljoprivrednicima koji su pretrpjeli štete.

Kraljičak ističe kako je u proračunu za nadoknadu šteta od elementarnih nepogoda predviđeno samo 20 milijuna kuna, što ni u kojem slučaju nije dostatno jer su štete od suše samo u Osječko-baranjskoj premašile 100 milijuna.

- Ukupne štete od elementarnih nepogoda, ako se uzmu u obzir i štete od tuče u dolini Neretve, te štete koje je pretrpjelo područje oko Siska i Bjelovara, prema gruboj procjeni, ove godine u Hrvatskoj iznose više stotina milijuna kuna, kaže Kraljičak.

U Ministarstvu poljoprivrede potvrđuju da je u proračunu za ovu godinu predviđeno samo 20 milijuna kuna.

- Valja uzeti u obzir i da mimo predviđenih 20 milijuna kuna u proračunu za nadoknadu šteta od elementarnih nepogoda Ministarstvo poljoprivrede sufinancira i police osiguranja usjeva. Kada se s tim projektom započelo 2005. godine, bilo je osigurano 17 milijuna kuna, 2006. je već iznos značajno povećan na 21 milijun kuna, a lani na 25 milijuna kuna, rekao je Mladen Pavić, glasnogovornik Ministarstva.

Za ranijih sušnih godina (koje su se slučajno poklopile i s godinama u kojima su se održavali parlametarni izbori 2003. i 2007.) država je za nadoknadu šteta poljoprivrednim proizvođačima isplaćivala vrlo visoke iznose. Podsjetimo, prije dvije godine, odnosno 2007., ministar poljoprivrede Petar Čobanković osigurao je oko 400 milijuna kuna, koji su bili isplaćeni poljoprivrednicima u rekordnom roku kao nadoknada štete od suše. Slično je bilo u izbornoj 2003. godini kada je tadašnji ministar poljoprivrede Božidar Pankretić osigurao 105 milijuna kuna za isplatu nadoknade poljoprivrednicima. Poljoprivrednici se stoga znaju našaliti te reći kako će sljedeća suša sigurno biti 2011. godine.

Poljoprivredni stručnjaci u Baranji upozoravaju na velike štete od suše na kukuruzu. Ističu kako su oborine u velikom luku zaobilazile istok Hrvatske, te da se u slučaju jedne uredne kiše prije dvadesetak dana ne bi ni razmišljalo o proglašavanju elementarne nepogode. U lošijem su položaju raniji tipovi kukuruza. Slične informacije dobivamo i od seljaka.

– U kolovozu je palo manje od 40 litara kiše, a što je najgore, cijelo su razdoblje pratile velike vrućine – priča jedan od naprednijih baranjskih poljoprivrednih proizvođača, napominjući kako su neki kukuruzi spremni za berbu, što je gotovo mjesec dana ranije od uobičajenog. Pribojava se i 50-postotne štete, kao i velikog postotka jalovosti kukuruza.

- Posljednji put nam je novac na ime elementarne nepogode isplaćen 2003. ili 2004., nakon velike suše. Tada su mi sredstva bila dovoljna za pokrivanje troškova, prisjeća se.

Piše: Zdenka Rupčić/I.Getto/Glas-Slavonije.hr