Inspekcije ne vide ambroziju u sveučilišnom campusu?!

Na području Osijeka, prema podacima Kliničke bolnice Osijek, evidentirano je više od 6.000 oboljelih od alergijskih bolesti, među kojima velik broj alergičnih na ambroziju. Prema evidenciji Kliničkog odjela za kliničku imunologiju i alergologiju, tijekom prošle godine evidentirana su 224 novooboljela alergičara. Brojka se povećava svake godine.

Inače, lani je zabilježena najviša koncentracija od 345 zrnaca ambrozije po kubičnom metru zraka, a, oboljeli znaju, već 30 zrnaca izaziva alergijsku reakciju. Ambrozija je, očito, velik gradski problem, čije je rješavanje, sudeći prema izrečenom na nedavnom sastanku čelnika Grada i Županije, često donkihotovska borba. Naime, čulo se kako nadležne inspekcijske službe, poljoprivredna i fitosanitarna, jednostavno izbjegavaju kažnjavanje ako su u pitanju zemljišta koja su u vlasništvu države, grada ili velikih institucija poput Sveučilišta. Navedeni su čak i konkretni primjeri poput studentskog campusa i zemljišta kod Opeke i Benettona.

- To je nedopustivo, prema svima moraju biti jednaki kriteriji. Čak i da župan ili ja ne pokosimo korov na svome zemljištu, treba nas kazniti! Nema povlaštenih. Svi moraju voditi brigu o svome vlasništvu, a ako to nisu u stanju raditi, neka ga prepuste nekome drugom. To, dakle, vrijedi za sve, pa i Sveučilište; nedopustivo je da na području campusa raste ambrozija, a istovremeno građani nemaju gdje parkirati - poručuje gradonačelnik Krešimir Bubalo, koji razumije muke alegičara, s obzirom na to da se i on sam nalazi u brojci od 6.000 oboljelih.

Za projekt borbe protiv ambrozije Grad i Županija ove su godine osigurali po 200.000 kuna, a Županija je osigurala i dodatnih 100.000 za kupnju mjernih uređaja za postaje u Belom Manastiru i Đakovu.

Komunalni redari prošle su godine evidentirali 154 javne površine obrasle korovom i ambrozijom, ukupne površine oko 103.000 četvornih metara. Podnijeli su 33 prijave protiv fizičkih i 15 protiv pravnih osoba. Kazne se za kršenje komunalnog reda kreću od 2.000 do 10.000 kuna. Zakonom o biljnom zdravstvu, pak, propisane su novčane kazne za pravnu osobu od 30.000 do 50.000 kuna, a za fizičku osobu od 6.000 do 10.000. Zakonom o poljoprivrednom zemljištu novčana kazna za pravnu osobu iznosi od 1.500 do 17.000 kuna, a za odgovornu osobu od 200 do 1.000.

Piše: Mario Mihaljević/Glas-Slavonije.hr