Opeka Osijek obustavila proizvodnju i radnike poslala na odmor

Opeka Osijek obustavila je proizvodnju poslije Nove godine zbog neisplativosti, a do 1. veljače 120 radnika je na prisilnom kolektivnom godišnjem odmoru. S još toliko onih koji radili na određeno vrijeme, raskinula je ugovore, a preostalu trećinu angažirala je na remontu postrojenja, zbog čega se prijašnjih godina strojevi nisu gasili. Ostanu li uvjeti poslovanja tako nepovoljni i u veljači, morat će primijeniti program zbrinjavanja preostalih zaposlenika, što ga Uprava razrađuje sa sindikatom.

Josip Šimić, predsjednik Uprave i većinski vlasnik, ovoga je tjedna u Budimpešti gdje tamošnje Opekine tvrtke nastoji prilagoditi novonastaloj situaciji, a od poslovnih partnera i mađarskih vlasti s kojima njeguje čvrste veze, traži potporu za nastavak proizvodnje. Šimić je, naime, sin Mađarice iz Kneževih Vinograda i Hrvata koji je onamo dospio u vihoru Drugog svjetskog rata, pa ondje živi i bavi se ugostiteljstvom, a kao jedan od najuspješnijih baranjskih poduzetnika godinama pomaže mađarsku zajednicu.



Izvoze 80–90 posto proizvodnje

Opeka Osijek najveća je hrvatska tvornica opekarskih proizvoda s proizvodnjom od 400.000 tona godišnje. Za njih je domaće tržište premalo i odavno su usmjereni na tržište Europske unije, posebice mađarsko i rumunjsko, gdje izvoze 80–90 posto proizvodnje.

Posljednjih godina izrađuju euroterm blokove, opeke visoke toplinske zaštite, vrlo tražene na europskom tržištu. Posebne su po tomu što se ilovači od koje nastaju dodaje piljevina i suha ljuska suncokretovih koštica, pa kako na visokoj temperaturi prigodom pečenja sagore, ostavljaju uske zračne komore što materijalu daje iznimna izolacijska svojstva.

Premda ima veće ulazne i transportne troškove od konkurenata iz Austrije, Njemačke i Italije, Opeka Osijek uspijevala je pratiti njihove cijene, a budući da zadovoljava i kvalitetom, osigurala si je mjesto na tamošnjim tržištima. Sve do posljednja tri mjeseca prošle godine, kada su ulazni troškovi u Hrvatskoj naglo porasli, pa im prodajna cijena više ne pokriva proizvodnu.



Proizvodnja poskupjela 25 posto

- Mnogo smo lani uložili u novu tvornicu i tehnologiju u Iloku, te u izvozni program. Sada su plin i električna energija poskupjeli prosječno 25 posto, kamate na kredite porasle su s 4–6 na 10 posto, a najteže nam pada prejaka kuna, pa za eure zarađene na inozemnom tržištu dobijemo premalo kuna da bismo u Hrvatskoj pokrili sve troškove. Tako nam je proizvodnja u odnosu na prošlu godinu poskupjela 25 posto. Radeći u takvim okolnostima samo bismo stvarali gubitke, pojašnjava Josip Šimić i podsjeća da su u sličnoj situaciji i ostali hrvatski izvoznici.

Opeka ima i nešto prostora za uštede – do 15 posto, ali to znači daljnje smanjenje broja zaposlenih, preustroj asortimana i uštede na energiji, što podrazumijeva nova ulaganja. Šimić kaže kako bi udvostručene kamate i skuplju energiju koja čini 40 posto troškova proizvodnje još nekako i pokrio da je tečaj eura realniji. Stoga od HNB-a traži korekciju tečaja koji bi, s obzirom na ulazne cijene trebao biti oko devet kuna za euro, ili izvozne subvencije kojima bi hrvatska Vlada pokrila tu razliku.

- Država mora prepoznati problem izvoznika, ne samo nas nego i drvne, metalne, tekstilne, papirne… industrije, jer bez izvoza ne može otplaćivati inozemni dug. Radili smo sa solidnom dobiti između 6 i 7 milijuna kuna, ali ta poskupljenja su je praktički pojela. Ulaganjem u Iloku povećali smo proizvodnju za 30 posto i prošle godine smo samo preko Luke Vukovar izvezli 150.000 tona robe. Učvrstili smo se na tržištu EU-a i razradili sustav plasmana, otvorili smo vlastite tvrtke, u Rumunjskoj imamo gradilište koje može progutati 25 posto ovogodišnje proizvodnje i tamo nemamo nikakvih problema. Godišnje izvezemo robe za 13 milijuna eura, pa su 25 posto veći ulazni troškovi za nas nepremostivi.

Autor: Goran Flauder