Premijeru 'Povratak' će gledati...

Nagradna igra je završena! Jednočina opera „Povratak“, skladatelja i dirigenta Josipa Hatzea, nastala je prema naturalističkoj drami tada često izvođenoga hrvatskog autora Srđana Tucića. To je djelo pobudilo Hatzeov smisao za dramatiku, na što upozorava njegova veristička primjena orkestra. „Povratak“ je priča o hrvatskom seljaku koji je morao otići u tuđinu da bi kod kuće prehranio obitelj. Hatze je dojmljivo dočarao ugođaj skromnoga Badnjaka na slavonskome selu te dramatski uobličio tragičnu ljubavnu priču prosjaka Dake, koja simbolički nagovješćuje dramu što će se za sat odviti u Jelinu domu. Skladatelj je blagom nostalgijom ovio ljubavne prizore, reljefno ocrtao pojedine likove i snažno naglasio dramatiku finala, kada se lome sve sudbine glavnih likova. Zadnja postava „Povratka“ na osječkoj pozornici bila je studenom 1992. godine. (HNK)

Premijera će se održati u petak 5. prosinca 2008. u 20 sati, a repriza je na rasporedu u subotu 6. prosinca 2008., također u 20 sati.

Po dvije karte za repriznu predstavu 6. prosinca 2008. dobili su:
Janja Horvat
Željka Kuljak
Nataša Ničić
Čestitamo sretnim dobitnicama i želimo im ugodan provod!

Dirigent: Mladen Tutavac
Redatelj: Ivan Leo Lemo
Scenografkinja: Vesna Režić
Asistent scenografkinje: Ozren Bakotić
Kostimografkinja: Barbara Bourek
Asistent kostimografkinje: Mario Leko
Oblikovatelji rasvjete: Ivan Leo Lemo i Josip Ružička

Uloge:
Ivo: Damir Fatović, Nikola Kitanovski
Jela, njegova žena: Barbara Othman, Sanja Toth
Kata, njezina mati: Blaženka Targuš, Sanja Uroić Ljutić
Stanko, bogati seljak: Robert Adamček, Vlaho Ljutić
Dako, prosjak: Ivica Šarić, Berislav Puškarić
Luka, seljak: Claudio Contini, Predrag Stojić
Marta namiguša: Ljiljana Čokljat, Jasna Komendanović

Josip Hatze rođen je 31. ožujka 1879. u Splitu. Iako u to vrijeme u rodnom gradu još nije mogao dobiti kvalitetno glazbeno obrazovanje, ipak se već kao polaznik splitske realne gimnazije okušao u skladanju. Možda su mu već tada lokalne forme postale najbliže. Prva teoretska znanja s područja glazbe dobio je od talijanskog skladatelja i dirigenta Perigozzia koji je u to vrijeme živio u Splitu i vodio društvo Zvonimir... Nakon završene realne gimnazije Hatze je otišao u inozemstvo. Studirao je na konzervatoriju Rossini u Italiji (Pesaro). Završio je kompoziciju kod glasovitog opernog skladazelja Pietra Mascagnia, autora verističke opere Cavaleria rusticana. Pa iako mu se pružila mogućnost odlaska u SAD, ipak se Hatze odlučio na povratak u rodni Split. Ondje je preuzeo popularno društvo Zvonimir i u njemu je nastavio obrazovati i odgajati mlade izvodeći djela domaćih skladatelja... Libreto ove opere bavi se socijalnom problematikom (iseljeništvo), a izrađen je prema drami Truli dom Srđana Tucića. Opera je izazvala kontroverzne reakcije auditorija i podijelila kritičare i slušatelje. Mnogi su negirali izvornost Hatzeova glazbenog uratka (prepoznavši utjecaj njegova učitelja Mascagnija), a drugi su je nazvali „pravom pučkom operom“, dajući joj značajno mjesto u domaćoj kulturnoj i glazbenoj baštini. Opera je praizvedena 1911. kada je u Splitu gostovala Zagrebačka opera i izvela Bersinu operu „Oganj“. Josip Hatze bio je član JAZU (danas HAZU). Umro je u Splitu 30. siječnja 1959. godine. (objavljeno 28. siječnja 1999. u Hrvatskom slovu)