Struja umjesto 20 poskupljuje 24 posto

Struja kućanstvima 1. srpnja neće poskupjeti, kako se najavljuje iz Vlade i HEP-a, 20 posto nego u prosjeku četiri posto više. Naime, od ukupno dva milijuna kućanstava u Hrvatskoj, najviše ih je dvotarifnih (tzv. bijeli model), koji će i najskuplje proći jer će im struja u korištenijoj, višoj tarifi, poskupjeti za 24,5 posto. Jednotarifnima (plavi model) ona će biti skuplja 24 posto. Prosjek poskupljenja, naime, na najavljivanih 20 posto smanjuju ostala dva tarifna modela - crni, koji postoji samo u dijelovima Istre i Dubrovnika i ima tek oko 3.500 potrošača, te narančasti model u kojem se struja zapravo kupuje unaprijed na karticu i pogodan je za malu potrošnju u vikendicama i slično. Narančasti, rijetko korišten model, naime, poskupljuje za 9,4 posto, čime znatno "obara" prosjek poskupljenja.

Kilovatsat će za dvotarifna kućanstva u višoj tarifi, bez PDV-a, 1. srpnja s postojećih 0,61 kunu poskupjeti na 0,75 kuna, dok će u plavom modelu on ubuduće, umjesto 0,58 kuna, iznositi 0,71 kunu. HEP, međutim, poskupljuje i stalnu mjesečnu naknadu za svoje neproizvodne troškove, između ostalog očitanje brojila, koja je do sada bez PDV-a koštala 15,75, a ubuduće će koštati 16 kuna. To znači da će samo od tog, naoko neznatnog poskupljenja, HEP mjesečno od jednotarifnih i dvotarifnih kućanstava ubirati 31,2 milijuna kuna, što je pola milijuna kuna više negoli dosad.

Kako napominju u društvu "Potrošač", ako je opravdanja za poskupljenje kilovatsata zbog većih ulaznih troškova HEP-a i bilo, za poskupljenje mjesečne naknade ga nema.

Čudne nelogičnosti

Ono što su nam, najavljujući poskupljenje struje i socijalne mjere koje bi ga trebale ublažiti, u Vladi i HEP-u također "zaboravili" reći jest i prava prosječna potrošnja hrvatskih kućanstava. Kako će, naime, Vlada subvencionirati cijelo ili dio poskupljenja kućanstvima koja troše manje od 3.000 kilovatsati godišnje, javnosti je s Markovog trga prezentiran podatak kako hrvatsko kućanstvo godišnje potroši u prosjeku ukupno 2.800 kWh električne energije pa poskupljenje praktički ne bi trebao osjetiti - nitko. Samo nekoliko dana ranije, međutim, HEP je dao svoju računicu za 2007. godinu, prema kojoj je ta potrošnja bila 3.065 kWh. Ministar financija Ivan Šuker tu je razliku u službenim podacima prokomentirao riječima kako "jedino HEP može objasniti tu nelogičnost".

Čudi, međutim, i HEP-ov podatak za prošlu godinu jer se već godinama prosječna potrošnja hrvatskog kućanstva kreće oko 3.200 kWh. Svake godine, štoviše, građani potroše za tri do četiri posto više nego godinu dana prije, a i potrošača je svake godine više.

Manja potrošnja, više potrošača

Postavlja se stoga pitanje zbog čega nam ovo ljeto struja poskupljuje ako je, kako HEP tvrdi za prošlu godinu, potrošeno gotovo pet posto manje struje nego 2006. godine, a potrošača je bilo dva posto više? Iako HEP još nije objavio podatke o poslovanju u 2007. godini, podaci za 2006. kažu da je prosječno kućanstvo potrošilo 3.266 kWh, 2005. godine pak 3.227, a 2004. godine 3.177 kWh. Teško je stoga vjerovati da je lani potrošnja bila manja negoli tri godine prije, a potrošača je 120.000 više.

- Općenito, potrošnja struje ne može biti obračunska jedinica, pa da Vlada subvencionira one koji troše manje. Nelogično je i to da se subvencioniraju sva kućanstva s potrošnjom manjom od 3.000 kWh. To nisu prava kućanstva nego vikendice, garaže, kleti i slično, što znači da će se subvencionirati potrošnja onima koji imaju vikendice, dva stana za povremeno boravljenje i slično. Kućanstvo s troje-četvero djece sigurno troši više od 3.000 kWh, a pravo na subvenciju neće imati - ističe Ivica Kovačević iz "Potrošača".

Vlada će subvencionirati potrošnju onima koji imaju vikendice jer kućanstva s djecom troše više od 3.000 kWh

Autorica: Bojana Mrvoš-Pavić/Glas-Slavonije.hr