U improviziranom programu začeta nova zgrada Poljoprivrednog fakulteta

Temeljni kamen nove zgrade Poljoprivrednog fakulteta postavljen je jučer u Sveučilišnom kampusu, na prostoru bivše vojarne Drava. Svaki od visokih gostiju i domaćina ubacio je svoju lopatu betona, poneki i nekoliko, kako bi fotoreporteri bolje snimili. Prethodno u građevinsku jamu zajednički ispustiše Povelju fakulteta – neka jednom, kada arheolozi nekih dalekih naraštaja budu prekapali po temeljima tada srušene stare zgrade iz 2008., naši potomci vide tko smo bili i što smo radili.

Uskoro ponovno s lopatama

Rektorica Sveučilišta, dr.sc. Gordana Kralik, počela je s najvažnijim – iznosima – odavši priznanje Vladi RH što u kampus ulaže 414 milijuna kuna. Od toga je za gradnju novog sjedišta Poljoprivrednog fakulteta namijenjeno približno 122 milijuna kuna, s PDV-om točno 148.548.000 kuna. Zgrada će biti ukupne površine 22.000 četvornih metara, s nešto manje od 19.000 kvadrata unutarnjeg korisnog prostora. Sljedeća velika investicija bit će još jedna nova zgrada u susjedstvu.

Naime, već za koji tjedan, dok radnici Gradnje d.d. još budu izlijevali temelje, današnji uglednici trebali bi ponovno dohvatiti lopate, prošetati nekoliko desetina metara dalje i dati svoj prilog temeljima nove zgrade Građevinskog fakulteta. S tom razlikom što rektorica Kralik više neće morati ministru, dr.sc. Draganu Primorcu, pojašnjavati da je voda u građevinskim kolicima samo na površini i da prije zahvata lopatom prvo valja izmiješati sadržaj, jer beton je legao na dno kolica. U građevini, naime, površinsko bavljenje problemima nije dovoljno i posljedice se obično brzo vide…



Duh znanja i mudrosti

Ministar Primorac nešto se bolje snalazio pred mikrofonom, pa je poentirao napominjući kako to ulaganje pokazuje koliko im je Osijek važan kao sveučilišni grad.

- Zadnje četiri godine udvostručili smo broj studenata, s 11 tisuća na otprilike 23 tisuće, a pitanje poljoprivrede je strateško pitanje Hrvatske. Budući da je zgrada bez duha samo zgrada, molim vas da duh znanja i mudrosti ispuni tu zgradi i da naši studenti studiraju na ponos svojih najbližih i domovine Hrvatske, rekao je u kratkom obraćanju te na kraju obećao da će već sljedećeg tjedna Fakultetu poslati dopusnicu za otvaranje studija hortikulture.

Misleći da je, kao predstavnik Vlade zadnji predviđeni govornik i složivši se s dekanom Vladom Gubercem da se što manje zadržavaju na suncu ovog lijepog dana, „što nam je Bog podario“, ministar Primorac pozvao je nazočne da krenu prema građevinskoj jami. Na to mu je prišla rektorica i pojasnila kako su oni prethodno još zamislili čitanje Povelje fakulteta i kratki vjerski program pod vodstvom biskupa dr. Đure Hranića. Povelju je pročitao Franjo Tot, predsjednik Studentskog zbora Poljoprivrednog fakulteta, a onda je biskup s nekolicinom izvođača održao priredbu u kojoj su se međusobno izmjenjivali uvježbanim verbalnim nastupom. Nakon zajedničke molitve i posvete gradilišta, u jamu su skladno spuštene Povelja i prve lopate betona. Za vijeke vjekova.



Arheologija odgodila gradnju za 4 godine

Za dekana, prof.dr. Vladu Guberca, ovo je bio najsretniji dan u karijeri, jer su nakon 17 godina egzila na više mjesta u gradu, dočekali početak gradnje nove zgrade. Poljoprivredni je fakultet to zaslužio, ne samo po stažu – jer je najstariji osječki fakultet otvoren 1960. godine, 13 godina prije uspostave Sveučilišta – nego i po tome što je najteže stradao u Domovinskom ratu.

- Zlatne godine fakulteta bile su sedamdesete i osamdesete prošlog stoljeća, kada smo dobili novu zgradu i dostigli vrhunac u opremanju materijalnim sredstvima i laboratorijima. To je danas najveći fakultet osječkog Sveučilišta sa 196 zaposlenih, od kojih je 80 u znanstveno-nastavnom zvanju, a 41 nas ima status redovitog profesora, rekao je dekan Guberac.

Do sada je za arheološka iskapanja izdvojeno deset milijuna kuna. Ona su završena u rujnu 2005., a konzerviranje je zbog velikog broja vrijednih nalaza antičke arhitekture trajalo sve donedavno, što je početak gradnje odgodilo za četiri godine. Stručni tim pronašao je više od tri tisuće različitih predmeta iz razdoblja od polovice 1. do kraja 4. stoljeća i rimsku ulicu dužine stotinu metara. Zbog zaštite vrijednih nalaza i njihove prezentacije u sklopu lokaliteta, nužno je bilo izmijeniti projekt buduće zgrade.

Autor: Goran Flauder