Otvorena web stranica Brend grada Osijeka

Kojom to porukom i kakvim simbolom možemo grad učiniti privlačnijim za ulaganje kapitala, za život i naobrazbu, čime objediniti i povezati sve njegove prednosti u odnosu na gradove iz okruženja i predstaviti se urbi et orbi?

Na novoj web stranici http://brend.osijek.hr , koju su gradski čelnici danas predstavili u Old Bridge Pubu, svi će na ta pitanja moći ponuditi svoje odgovore, dati prijedloge i komentirati tuđe ideje. Ta je internetska stranica i zamišljena kao komunikacijski kanal između gradske uprave i građana, kako bi se u međusobnoj razmjeni mišljenja došlo do najboljeg rješenja.

Brendiranje – višegodišnji posao

- Izgradnja prepoznatljivosti grada Osijeka višegodišnji je posao. Mi želimo ne samo definirati ono što će povezati sve osječke vrijednosti, nego i njih dalje izgrađivati u skladu s tim obilježjem. Putem javnog natječaja nastojat ćemo artikulirati vizualnu i verbalnu poruku koja će Osijek prikazati vjerodostojno, jasno, snažno i građanima emocionalno prihvatljivo. Budući da je vaš portal objavio jedan tekst o brendiranju i s obzirom na komentare vaših forumaša, očekujem da će odaziv građana biti velik, kaže Goran Trdin, voditelj Ureda za odnose s javnošću.

Sva gradska obilježja, poput osječke „katedrale“, pješačkog mosta, Tvrđe, rijeke Drave, perivoja, secesije, Davora Šukera i Mirne Rajle, naših nobelovaca, ali i dvije zračne luke, koridor 5c, industrijske zone, stručnu radnu snagu, sigurnost…, valja objediniti u simbol koji će predstavljati grad, a do njega se može doći jedino temeljitom razmjenom mišljenja.



Osječka „velika jabuka“

- Kao što Kip slobode nije brend New Yorka, nego je to Velika jabuka koja je sintetizirala sve vrijednosti svjetske prijestolnice u vizualnom i verbalnom izrazu, tako niti jedna od osječkih posebnosti ne može biti brend Osijeka. Projekt može uspjeti jedino u suradnji s građanima, ističu u gradskoj upravi i sve nas pozivaju na raspravu putem nove web stranice.

- U literaturi se za brendove gradova kaže da su kao DNK – svi su slični, a svaki je poseban. Mi te osječke posebnosti želimo istaknuti i javno promovirati. Opipljivi elementi brenda su kvaliteta života, infrastrukture, sigurnosti, razina naobrazbe, sveučilišta, kazališta, gastronomska ponuda, mogućnosti otvaranja tvrtki, mentalitet građana, dok su emocionalni elementi ono što građani sami misle i osjećaju o svome gradu. Sve te elemente trebalo bi ugraditi u budući brend grada Osijeka, smatra Trdin i navodi primjer kako bi, recimo, Osijek mogao biti grad vode.

- U tome bismo slučaju morali znati kako tu vodu kao kohezijski čimbenik uključiti u segmente života grada. Hoćemo li, dakle, graditi nekakve vodene tobogane, fontane, zabavne parkove s vodom, hoće li to biti grad vode u kojem će se obrazovni proces dijelom održavati na vodi? Tada će svi biti pozvani dati svoj doprinos izgradnji tog brenda. Na web stranici smo izbjegli staviti logotip Grada, kako ne bismo usmjeravali građane i određivali način promišljanja. Želimo im dati punu slobodu, mogućnost da se zamaštaju, a izborom Old Bridge Puba kao mjesta prezentacije, izmaknuli smo projekt iz gradske uprave kako bismo i time pokazali da on pripada građanima.

Zajednički cilj

Na predstavljanje web stranice pozvani su i vođe gradske opozicije, Šišljagić, Kovačević i župan Bubalo, kako se projekt brendiranja ne bi vezao samo uz aktualnu vlast, nego postao zajednički cilj svih političkih opcija, gospodarskih, obrazovnih, znanstvenih, kulturnih, sportskih…

Anketiranje građana provodi Centar za psihodijagnostičke instrumente Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Web stranicu izradio je Zavod za informatiku u suradnji s poznatim osječkim fotografima Romulićem, Stojčićem, Lendićem te mr. Domagojem Sajterom, koji su sami za sebe brend. Prof.dr. Zlata Živaković-Kerže uredila je rubriku „Jeste li znali“ i pripremila osječke priče i zanimljivosti, tekstove o ulicama, trgovima i parkovima te mnoštvo podataka o tomu po čemu je Osijek prepoznatljiv, u čemu je bio prvi, što je u njemu najstarije. U proračunu je za projekt brendiranja grada predviđeno 200.000 kuna.





Autor: Goran Flauder