Osječki apsolventi pri traženju posla presudnim smatraju veze

Baza najmlađih potencijalnih poduzetnika na osječkom području nalazi se u polaznicima trogodišnjih srednjih strukovnih škola. Takvih je gotovo 20 posto. Pokazalo je to posljednje istraživanje koje je provedeno na uzorku od 200 maturanata sedam osječkih srednjih škola (strukovnih i gimnazija) i isto toliko apsolvenata s četiri fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera, a kojega je provela Agencija za istraživanje tržišta i ispitivanje javnoga mnijenja Audeo u suradnji s Poduzetničkim inkubatorom BIOS iz Osijeka.

Dok su se u svojem prvom istraživanju sociolozi fokusirali na problematiku poduzetnika početnika, ovoga su im puta u prioritetu bili učenici i studenti završnih godina srednjih škola i fakulteta.

- Cilj nam je bio utvrditi stavove, mišljenja i dileme mladih ljudi kada su u pitanju njihova budućnost na tržištu rada i pokretanje vlastitoga poduzetničkog pothvata. Rezultati istraživanja poslužit će za stvaranje jasnije slike o preprekama s kojima se susreću pri ulasku na tržište rada, njihovim potrebama i poduzetničkim ambicijama. U konačnici bi ovo trebalo rezultirati projektima koji će omogućiti brže zapošljavanje i učinkovito aktiviranje poduzetničkog potencijala toga segmenta populacije, tumači Krunoslav Vukelić iz Agencije Audeo.

Ispitanicima je ponuđeno 30 različitih pitanja o planovima i mjestu nastavka života putem percepcije Osijeka kao grada, poželjnih tipova poslova, prepreka pri zapošljavanju pa sve do praćenja gospodarskih kretanja i iznošenja stavova o poduzetništvu, kao i vjerojatnosti pokretnja vlastitoga posla te o motivima ulaska u poduzetništvo. Oko 70 posto osječkih maturanata planira nastaviti školovanje na nekom od fakulteta, a više od 10 posto i otići u inozemstvo. Do radnoga mjesta što prije žele doći i apsolventi (62%), ali je i veliki broj onih, čak 26,1%, koji žele upisati poslijediplomski studij. U svojoj želji za odlaskom u inozemstvo apsolventi se bitno ne razliku od maturanata.

Dok bi se 11,2 posto srednjoškolaca završnih razreda upustilo u poduzetništvo, na takav je korak spremno više apsolvenata, oko 16 posto. U vlastitom poslu prije će se okušati studenti Ekonomskoga, Elektrotehničkog i Poljoprivrednoga fakulteta, dok je ona vrlo mala među apsolventima Filozofskoga fakulteta. Takvo stajalište sociolozi pripisuju njihovoj orijentiranosti na rad u školstvu i državnim službama. Čak 71,9 posto maturanata i 73,8 posto apsolvenata presudnim pri zapošljavanju smatraju osobne i obiteljske veze te poznanstva. Ipak, učenice i studentice češće vjeruju kako je do posla moguće doći i formalnim putem, odnosno slanjem životopisa i prijavama na natječaje.

Nedovoljno iskustvo, odnosno nesklonost poslodavca da zapošljava djelatnike bez radnoga iskustva ispitanici smatraju najvećom preprekom (64,3 posto maturanata i 77,2 posto apsolvenata). Dok tržište rada i kretanje nezaposlenosti prati 46,4 posto maturanata, njih 33,4 posto zanima i kretanje na tržištu kapitala, odnosno dionica i fondova. Taj je postotak nešto veći kod studenata završnih godina i penje se do 77,1 posto. Studenti su ipak kritičniji i prema gospodarskoj situaciji na području u kojemu žive, pa tako ni uvjete poslovanja ne smatraju boljima od većine drugih hrvatskih regija. Takvom mišljenju sklono je čak 60 posto apsolvenata koji Slavoniju smatraju najslabije razvijenom regijom.

U svojim poduzetničkim ambicijama ove se dvije populacije, maturantska i apsolventska, prema tumačenju sociologa Vukelića, bitno ne razlikuju jer je najfrekventniji odgovor koji su dobili na upit o vjerojatnosti pokretanja vlastitoga posla u idućih 10 godina bio "ni mala, ni velika". Dva najvažnija razloga zbog kojega bi se mladi upustili u vlastiti posao su, kako je pokazalo istraživanje, mogućnost dobre zarade i sloboda u planiranju vremena.

Autorica: Ivana Barišić/Poslovni.hr