Žetva pred vratima, zarade ni na vidiku: Slavonski ratari nezadovoljni otkupnom cijenom pšenice

Za otprilike deset dana kreće žetva pšenice, no poljoprivrednici ni ove godine ne očekuju značajniju zaradu, čak ni na usjevima vrhunske kvalitete.

Ratar Mirko Laslo za Dnevnik.hr kaže kako su otkupljivači ponudili između 150 i 158 eura po toni pšenice. Iako očekuje prinos od oko osam tona po hektaru, smatra da od ukupnog prihoda neće ostvariti gotovo nikakvu dobit.

Prema njegovim riječima, troškovi proizvodnje za takav prinos prelaze 1000 eura po hektaru. Ističe i da je od 2008. do danas inflacija porasla za više od 56 posto, zbog čega bi otkupna cijena, smatra, trebala biti viša od 200 eura po toni.

Zanimljivo je da je upravo 2008. godine pšenica vrijedila oko 200 eura po toni, a slične cijene danas se bilježe i na europskim te američkim burzama. Unatoč tome, domaći otkupljivači nude znatno niže iznose.

Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva objašnjavaju kako cijene na svjetskim tržištima ovise o lokalnim okolnostima, dok je u Hrvatskoj problem višak proizvodnje. Naime, godišnje potrebe iznose oko 390.000 tona pšenice, dok se ove godine očekuje proizvodnja od čak 954.000 tona. Višak od više od pola milijuna tona dodatno pritišće otkupne cijene.

Stručnjaci navode i troškove prijevoza kao jedan od razloga niže cijene hrvatske pšenice. Agroanalitičar i konzultant Ivan Malić pojašnjava da razlika od približno 40 eura po toni između domaće i inozemne cijene uglavnom odlazi na transport pšenice do mlinova u sjevernoj Italiji, primjerice na području između Trsta i Verone.

Laslo upozorava i na težak položaj slavonskih ratara. Naglašava da pšenicu moraju uzgajati zbog plodoreda te da u slavonskim uvjetima nije moguće prijeći na kulture poput banana, mandarina ili ananasa, koje uspijevaju u potpuno drukčijim klimatskim područjima.