Forum:	Događaji - najave i recenzije
Topic:	Predstavljanje dviju knjiga
-----------------------------------

knjižara nova-ivana:
KLUB KNJIŽARE NOVA 
Trg Ante Starčevića 4, Osijek
ima čast pozvati Vas na predstavljanje dviju knjiga
Vedran Kukavica 
JA NISAM ŠVABO
koju će predstaviti
Ratko Cvetnić, recenzent
Vedran Kukavica, autor
i 
Slavena Zdilara
GEOMORFOLOŠKA OBILJEŽJA
ZAVALE IMOTSKOG POLJA I PODGORJA BIOKOVA
koju će predstaviti
Anita Šikić, urednica 
general bojnik dr. sc. Slaven Zdilar, autor
Predstavljanje će se održati u subotu, 19. prosinca 2015. u 11 sati u Klubu knjižare NOVA, Trg Ante Starčevića 4. 
Roman koji objedinjuje hrapavost Prosjaka i sinova, Fortisovu začuđenost Morlacchima, i nepokorivi Vlajlend u kojemu se Winnetou snima samo zato što statiste ne treba maskirati. (Ratko Cvetnić)
Zar je moguće da Eugen Udo Schläger, strojarski inženjer, prvak Trudingera u orijentacijskom trčanju, ljubitelj leptira, uopće nije Švabo?!
Nakon smrti majke Udo kreće tragom njezina pisma u kojem mu ona priznaje kako je njegov pravi otac Tvrtko Batina iz mjesta Batina u Hrvatskoj, u Dalmatinskoj Zagori. Njegovu životnu pustolovinu u kojoj ispočetka glumi inozemnog investitora, graditelja vjetrenjača, otežat će činjenica da u Batini Tvrtko nije samo jedan nego ih je isuviše, a baš nijedan mu ne želi odati tajnu: zašto je njegova majka Eva, mjesna učiteljica, krajem osamdesetih napustila Batinu i u drugom stanju pobjegla u Njemačku?
Pišući ovaj brz i britak roman, ovaj urnebesan sraz dvaju mentaliteta - tvrdokornih novovjekih Morlaka koji od modernog svijeta prihvaćaju samo ono im odgovara i globalizirane suvremenosti koji proždire i unificira svaku Razliku kroz svoju Paradigmu - Vedran Kukavica očito se jako dobro zabavljao izazivajući kroz „Švabu“ i čitatelja da se s užitkom naglas nasmije: Velikoj i Gornjoj Batini, svakom Tvrtku, svakom Udu, samomu sebi, svima nama... 
Vedran Kukavica (Imotski, 1965.) profesor je filozofije i diplomirani lingvist nastanjen u Zagrebu. Bio je urednik i novinar u gospodarskim redakcijama u mnogim hrvatskim tiskovinama, povremeno prekidajući novinarsku karijeru baveći se marketingom i odnosima s javnošću u bankama i korporacijama. Radi kao televizijski novinar i ekonomski komentator. „Ja nisam Švabo“ njegov je prvi roman.
Knjiga Slavena Zdilara Geomorfološka obilježja zavale Imotskog polja i Podgorja Biokova geoznanstveni je prilog poznavanju reljefa jednoga od klasičnih krških krajeva naše Domovine i to područja Biokovske Zagore. Podijeljena je u 5 poglavlja: 1. Uvod, 2. Geomorfološki položaj, 3. Utjecaj geoloških osobina na oblikovanje i razvoj reljefa, 4. Analiza reljefa, 5. Zaključak.
U Uvodu autor izlaže cilj i zadaću istraživanja, najvažnija dosadašnja istraživanja, te primjenjene metode i tijek istraživanja.
U poglavlju Geomorfološki položaj navodi se razrada obuhvaćenog područja na dvije subgeomorfološke regionalne cjeline: Zavalu Imotskog polja s brdsko-zaravanskim okvirom i Podgorja Biokova. Unutar reljefnih cjelina razlikuje se i nekoliko mikroregionalnih jedinica. Slijedi razrada Utjecaja geoloških osobina na oblikovanje i razvoj reljefa. Osobito je značajno poglavlje u kojem se opisuje recentni geološki strukturni sklop. Ukazuje se na klasifikaciju struktura i rasjeda, te njihovo odražavanje u reljefu. Vrlo je važno da su osnovni podaci o rasjedima (tip, položaj u strukturnom sklopu, vrsta pomaka krila) dobiveni terenskim strukturno-geološkim kartiranjem.
Najopsežnije je poglavlje Analiza reljefa. Naglasak je na morfometrijskoj analizi reljefa prikazanoj pomoću karata i hipsometrije, nagiba i raščlanjenosti reljefa. Uz karte priložene su fotografije najznačajnijih primjera reljefa. Osobito je važna razrada morfostrukturnih osobina reljefa.
Reljef je primarni element zemljišta jer njegova morfološka, morfometrijska i morfografska obilježja imaju značajan utjecaj na hidrografiju, klimu, biljni i životinjski svijet, te na život i djelatnost ljudi, a time i na ukupna socio-geografska obilježja zemljišta (naseljenost, položaj i tip naselja, promet, gospodarstvo i dr.).
Geomorfološka istraživanja veoma su važna u funkcionalnoj organizaciji života i djelovanja (graditeljstvo, zaštita okoliša, prostorno planiranje, osobito u sigurnosnom, obrambenom i vojnom području), geomorfološko istraživanje, odnosno proučavanje obilježja, geneze i evolucije reljefa omogućava da se reljef spozna kao element prirodne osnove i prepozna koristivost njegovih značajki u prostoru (geoprostoru) kao osnovnom objektu istraživanja (osobito njegove morfometrijske i morfografske osobitosti).